"To mnoge ljude može da obeshrabri ako nisu tim životom previše zadovoljni ili ako ih očekuje mnogo posla. Pre svega, to je susret sa poslom koji nas mnogo ne ispunjava", kaže Džamonja Ignjatović. Ona preporučuje i kako da se izborite sa depresivnim raspoloženjem.
„Razmislite čime ste to nezadovoljni u životu, to nije tako teško prepoznati. Svi mi lako znamo čime smo nezadovoljni – od poslovnog plana do porodičnih odnosa i privatnog života. Teže je priznati ako smo nezadovoljni sobom, tada gledamo da se ne suočavamo s tim, projektujemo probleme na druge. Važnije je odgovoriti na pitanje šta nas ispunjava, to teže prepozaju ljudi i to je ključno pitanje, a na njega ljudi teže uspešno odgovaraju“, rekla je Tamara Džamonja Ignjatović.
Ona naglašava da depresivnom postprazničnom rapsoloženju doprinosi i to što svi za Novu godinu podvlačimo crtu i sebi zadajemo nove ciljeve. „Sa druge strane, korisno je da pravimo ciljeve i planove – to čoveka organizuje i usmerava njegovo ponašanje, ali se često postavlja previše ciljeva i nekada su ti ciljevi previsoki, nerealistični, a s druge strane – imamo tekuće stvari zbog kojih ih je teško ostvariti“, kaže psihološkinja.
To je, dodaje, razlog da se unapred osetimo umorno i neraspoloženo.
Nije svaka tuga depresija…
Euforija jeste stanje kada su hormoni dobrog raspoloženja povišeni, ali euforija je trenutno stanje, a raspoloženje je trajnija karakteristika i kada je ono u principu dovoljno dobro to znači da smo pretežno zadovoljni svojim životom i kontrast ili pad posle praznika je onda mnogo manji, kaže Tamara Džamonja Ignjatović.
„Nije svaka tuga depresija, tuga je normalna reakcija na neki gubitak, ona je normalna emocija. Mešamo i depresiju kao mentalni poremećaj sa depresivnim raspoloženjem koje je posledica različitih životnih situacija“, navodi psihološkinja.
Prema njenim rečima, depresivno stanje može da bude prolazno, a ono što je depresija je mentalni poremećaj koji ima svoje trajanje, ozbiljnost i posledice po svakodnevno funkcionisanje.
Zato kod depresivnog stanja, za razliku od depresije, i nema pada efikasnosti, gubitka apetita, poremećaja sna, bezvoljnosti.
Šveđani najsrećniji, a gde smo mi?
Povodom istraživanja koja kažu da su najsrećniji ljudi oni koji žive u Švedskoj, Tamara Džamonja Ignjatović kaže da su brojna istraživanja pokazala da ljudi u Srbiji nisu mnogo srećni ali nisu mnogo ni nesrećniji od drugih što je zanimljiv nalaz budući da smo skloni da kažemo da živimo u izrazito nepovoljnim okolnostima.
„Istraživanja pokazuju da nismo mnogo nesrećniji, a i u pogledu rasprostranjenosti mentalnih poremećaja ne stojimo mnogo gore nego druge zemlje uprkos okolnostima“, ističe psihološkinja.
Slaže se i da je to da smo srećni sami sa sobom preduslov da budemo takvi i sa drugima.
„To je tačno, važno je kako doživljamao naš posao. Nekako najveći deo vremena provodimo na poslu i u porodici i ako su ta dva životna oslonca ono što nas ispunjava, povratak posle praznika se ne doživljava kao neki pad“, kaže.
Upitana kako razlikovati prolaznu tugu i mali pad raspoloženja i depresiju, ona ističe da to pre svega zavisi od toga koliko traje depresija.
„Ako traje duže vremena i nastavi se posle praznika, produžava se na nedelje ili mesece radi se o trajnijem stanju, a zavisi i od intenziteta – ako nismo u stanju da obavljamo obaveze, ne prija nam društvo, dolazi do poremećaja sna, apetita – radi se o ozbiljnijem poremećaju i treba potražiti pomoć“, rekla je Tamara Džamonja Ignjatović.