U prethodnom periodu, primećeno je da se ne samo kod bolnički, nego i kod ambulantno lečenih pacijenata, tegobe nastavljaju i nakon završene akutne faze bolesti.
Kovid infekcija ostavlja posledice po ceo organizam, pa se pacijentima sve češće dijagnostikuje tzv. "postkovid sindrom".
Ko će pretrpeti posledice preležane infekcije, nema pravila. Jednako se odnosi i na pacijente sa lakom, srednjom ili teškom kliničkom slikom, kaže za Radio Kontakt Plus, načelnica Infektivnog odeljenja KBC Kosovska Mitrovica, dr Danica Radomirović.
“Ljudi dođu sa vrlo teškom kliničkom slikom, sa direktnom teškom upalom pluća, gde se posle izvesnog perioda potpuno oporave. Dakle, tu i gde očekujemo da će možda biti nekih promena, sve se povuče. Nekada kod potpuno lakših oblika, dugo perzistiraju promene na plućima, pa onda posle terapije koju dajemo, mogu da se stvore te tzv. fribrozne promene, ožiljci. Tako da tu zaista ne možete da predvidite ništa i sve je individualno.“
Određeni pacijenti nakon preležanog virusa, u izvesnom periodu posle izlečenja osećaju neke tegobe, kao što su, između ostalih, kardiološki problemi.
„To može da bude zamor, osećaj stezanja u grudima, manje ili više, ali veliki broj njih bude potpuno izlečen i ne oseća nikakve tegobe. Međutim, postoje pacijenti koji se nakon prvih mesec dana po izlečenju od primarne patologije - bolesti pluća, javljaju pre svega zbog nekih aritmija koje se javljaju kao kardiološki problem. Zatim mogu da se jave zbog stanja perikarditisa, odnosno miokarditisa - upale srčanog mišića ili srčane maramice, kao i zbog plućne tromboembolije“, objašnjava dr Radomirović i dodaje da su to mnogo ozbiljnije komplikacije, a koje se javljaju kod nešto manjeg broja pacijenata koji su preležali kovid.
Kod takvih pacijenata svakako je potrebna konsultacija interniste, kardiologa, kao i dodatna dijagnostika i adekvatno lečenje, dodaje dr Radomirović.
Kada su u pitanju internističke tegobe nastale nakon kovida, nažalost, ne može se preventivno reagovati.
„Tokom hospitalizacije, mi pratimo stanje pacijenata. Međutim, vi niste u mogućnosti da to uvek predupredite. To su neke komplikacije koje nastaju posle toga. Virus je tu prisutan. On čak nekad napadne pored srčanog mišića i srčanu maramicu, pa se izazove taj tzv. perikarditis, ali vi tu niste u mogućnosti da nešto predupredite, jer vi ne znate kad će to tačno da se razvije. U tom trenutku, EKG-om i ultrazvučnim pregledom se to ne zapaža i ne uočava, ali posle izvesnog vremena se primećuju te promene kada ukazuje simptomatologija kod pojedinih pacijenata i onda samim tim dolazi i do utvrđivanja prave dijagnostike.“
Pored internističkih, primećene su i neurološke manifestacije, ukazuje dr Radomirović.
„Ljudi se žale na slabije pamćenje. Recimo, u prvom trenutku kada su izgubili čulo mirisa ili ukusa, to se kod pojedinih pacijenata provlači vrlo dugo. Čak je nekad potrebno i više meseci da dođe do potpunog povlačenja tih simptoma i da se vrati čulo mirisa i ukusa u normalnu funkciju. Zatim imamo kod pojedinih ljudi opadanje kose, pa se posle izvesnog vremena to negde vrati u normalu.“
Još jedan od simptoma postkovida su promene na koži.
„Isto tako smo primetili da kod određenog broja pacijenata postoje promene na koži u smislu purpure ili tzv. vaskulitisa, gde one mogu da budu prisutne jedan izvestan period i da se posle određenog broja dana ili određenog perioda spontano i povuku nakon potpunog izlečenja.“
Takođe, postoje pacijenti kojima je D-dimer uvećan i nakon preležane infekcije, pa se postavlja pitanje koliko dugo se to uvećanje toleriše.
„On može da bude povećan izvesno vreme ili čak po otpustu da pacijenti imaju uredan D-dimer, a onda nakon izvesnog vremena dođe do njegovog skoka. To su sve neke varijacije koje smo primetili kod pacijenata. Svakako, mi i po protokolu lečenja kovid pacijenata imamo da u nekih četiri do šest nedelja obavezno dajemo terapiju, pre svega kardiopirin (cardiopirin) ili ove antiagregacijske lekove, odnosno ampule koje će da smanje mogućnost stvaranja tromba u organizmu. To je svakako kod lakših oblika, ali kod onih težih, dajemo određene lekove u zavisnosti od visine D-dimera i rezultata.“
Da li su postkovid posledice prolazne ili trajne, zavisi od komplikacija.
„One uglavnom onda kada se zabeleže, potrebno je jedno vreme sve to pratiti. Te promene koje su nastale mogu se izlečiti i dođe do izlečenja, ali svakako zahtevaju i oprez jedan određeni period posle toga.“
A nakon preležane korone, treba se i dalje pridržavati epidemijskih mera, ističe dr Radomirović.
„Vrlo je važno da ljudi i dalje poštuju epidemijske mere. Javljaju se neki novi sojevi virusa koji u jednom trenutku, kada možda imunitet organizma bude oslabljen, mogu ponovo da dobiju virus. Imali smo i par slučajeva kada su pacijenti bili PCR pozitivni, ali se posle izvesnog vremena na nekih devet meseci do godinu dana ponovo javlja ta PCR pozitivnost sa lakšom kliničkom slikom. Tako da svakako oprez treba da bude prisutan i dalje.“
Pored pridržavanja propisanih mera, vakcinacija je presudna u borbi sa virusom korona, naglašava dr Radomirović.
„Apelujem na građane da se i dalje pridržavaju propisanih mera, pre svega da nose maske. One su stvarno po mom mišljenju, najveća mogućnost sprečavanja širenja zaraze i svakako vakcinacija. Vakcinacija, vakcinacija i vakcinacija!“, izričita je dr Radomirović.
Period vakcinacije nakon preležanog kovida zavisi od kliničke slike.
„Ako je lakši klinički oblik bez nekih većih komplikacija, bilo na plućima ili postkovid komplikacijama, smatra se da pacijenti već poseduju neki imunutet gde praktično mogu već posle mesec dana da se vakcinišu. Smatra se da su antitela nekih od tri do šest meseci u organizmu i da je nakon toga potrebna vakcinacija. Tako da neki period od tri meseca nakon preležane korone možda je idealan za vakcinaciju“, poručuje načelnica Infektivnog odeljenja KBC Kosovska Mitrovica, dr Danica Radomirović.