Otpad od ostataka hrane je jedan od glavnih izvora zagađenja životne sredine i emisije gasova sa efektom staklene bašte, navodi UNDP, ali naglašava takođe da je ovo pitanje i dalje nedovoljno istraženo, kao i da ne postoji razvijena svest o obimu njegovog uticaja na Kosovu.
Između 2% i 20% servirane hrane ostaje na tanjirima iz različitih razloga, navodi se u saopštenju.
Izazov, koji je danas najavljen, izabraće deset gastronomskih preduzeća koja će krenuti u trodnevnu akciju upravljanja otpadom od hrane.
„Sretni smo što započinjemo ovaj dijalog - i što je najvažnije da se povežemo sa preduzećima - kako bismo razmotrili načine kako da smanjimo uticaj na životnu sredinu,“ kazala je Marija Suoko iz UNDP-a.
Fitore Pacoli, predsedavajuća parlamentarnim odborom za poljoprivredu, šumarstvo, ruralni razvoj, životnu sredinu i prostorno planiranje i infrastrukturu, potvrdila je posvećenost kosovskih institucija ovom cilju.
„Spremni smo da sarađujemo sa različitim organizacijama i preduzećima u cilju poboljšanja upravljanja otpadom od hrane na Kosovu. Naša Komisija će aktivno raditi na tome da predloži javnim institucijama pripremu i odobravanje strategije za smanjenje i upravljanje otpadom od hrane “, rekla je ona.
„Ova inicijativa će po prvi put na Kosovu izmeriti koliko se hrane troši u odabranim restoranima, što će dovesti do boljeg razumevanja razmere problema i stvaranja razloga za akciju. Šta se meri, to se i upravlja!”rekla je dr Đovania Otaviani Almo, naučni istraživač iz Norveškog instituta za bioekonomska istraživanja.