Direktor Kancalerije za KiM smatra da poruke kosovskog premijera Aljbina Kurtija i danas pokazuju koliko je Prištini malo stalo do obzira humanosti i stvarne normalizacije odnosa, te da bi trebalo da počne sa primenom Deklaracije o nestalim osobama što, kako je naveo, ne čini već četiri meseca.
"Podsećamo još jednom da je Beograd pokazao najveću moguću spremnost kada je reč o nastojanjima da se utvrdi sudbina nestalih ili pronađu njihovi posmrtni ostaci: Priština je od nas tražila pretrage na 23 lokacije i pozitivno je odgovoreno je na sve zahteve. S druge strane, Beograd je tražio pretragu na 10 lokacija na Кosovu i Metohiji, ali je Priština pozitivno odgovorila na svega jedan zahtev", naveo je on.
Ocenio je da je rešavanje sudbine nestalih lica je stvar civilizacijske zrelosti jednog društva, te da Beograd nikada nije to pitanje tretirao drugačije nego kao etičko i duboko humano.
"Priština, međutim, nikada nije iskreno želela da se pitanje nestalih reši, jer konstantni su pokušaji da se žrtve politički instrumentalizuju. Smatramo da je rešavanje pitanje nestalih jedan od preduslova pomirenja i prevazilaženja tegobnog nasleđa prošlih ratnih sukoba, i da je nehumano i neumesno da se ova tema, umesto za pomirenje, koristi za produbljivanje međuetničkog jaza na Кosovu i Metohiji i stvaranje novih podela – a Priština to permanentno čini", istakao je on.
U nadi da će, kako navodi, naredni Međunarodni dan nestalih dočekati uz postojanje konsenzusa da je pristojan i odgovoran odnos prema nestalima i pijetet prema bolu koji osećaju brojne porodice, bez obzira na njihovu nacionalnost, zajednička civilizacijska obaveza, još jednom je apelovao na Prištinu da obustavi praksu "politike zloupotrebe žrtava".