Liturgiju je služio prištinski paroh Saša Mitrović koji je u besedi kazao da je Sveti Nikola tokom svog života "širio i pokazivao ljubav".
"To je i pouka današnjeg dana. Da se ugledamo na Svetog Nikolaja Mirlikijskog Čudotvorca, da zadobijemo ljubav božansku koju je on zadobio i da tom ljubavlju ljubimo jedni druge, kao što je to on činio", poručio je Mitrović.
Nakon liturgije i litije prerezan je i slavski kolač. Saša Tanasković koji je prošle godine uzeo slavski kolač, kaže da mu je posebna čast da bude domaćin slave u crkvi u kojoj je kršten.
"Drago mi je što je došlo ovoliko ljudi, kako bismo obeležili hramovnu slavu u Prištini. Meni je to krsna slava. Želim da naredne godine budemo u što većem broju", kazao je Tanasković.
Domaćin slave će sledeće godine biti Miodrag Dimitrijević iz Gračanice.
Liturgiji u crkvi Svetog Nikole prisustvovalo je više desetina vernika sa Kosova i raseljenih lica iz centralne Srbije.
"Mnogo mi znači što sam danas ovde, emocije su velike. Ne bih voleo da me vojska i policija čuvaju, voleo bih da budem slobodan, da se slobodno krećem", kazao je Ćedomir Vranić.
"Drago mi je što sam danas ovde. Ranije sam bila sprečena da dolazim, ali je suprug dolazio svake godine na slavu i majci na grob", kazala je Snežana Bosančić koja je prvi put nakon 18 godina posetila svoj rodni grad.
Obeležavanju Svetog Nikole u Prištini prisustvovao je i kandidat za poslanika u Skupštini Kosova ispred Srpske liste Branimir Stojanović, koji se nakon liturgije obratio medijima. Tom prilikom je kazao da politika komplikuje proces povratka.
"Albanska poltička elita i političari ne žele da se život među Srbima normalizuje, ne žele da se uslovi normalizuju da bi se ljudi vraćali tamo gde bi to bilo i lakše, a kamoli da se vrate u ovaj grad u kojem nas je nekada bilo toliko", kazao je Stojanović.
Slava Sveti Nikola je nepromenljivog datuma. Slavi se 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, na dan kada je 343. godine taj svetitelj preminuo i 22. maja, u znak sećanja na dan kada su njegove mošti 1096. godine prenete iz Mira u tada pravoslavni Bari, u Italiji.