Vesti
Religija

Posle više od dve decenije litija u Krajištu

Raseljeni Srbi iz Krajišta kod Lipljana obišli su povodom hramovne slave crvu Svetih Vrači u rodnom selu, odakle su 1999. godine izbegli. Prvi put posle 22 godine organizovana je i litija.

Posle više od dve decenije litija u Krajištu
Litija oko crkve u Krajištu (Foto Riznica)

Organizovano, uz policijsku pratnju, pedesetak Srba se ponovo okupilo u selu odakle su po dolasku međunarodnih snaga KFOR-a izbegli. Danas ih je dovela želja da molitveno obeleže praznik Svetih Vrača Kozme i Damjana i ponovo zapale voštanice u oštećenoj crkvi i kraj grobova predaka.

Paroh lipljanski protojerej Dragiša Jerinić poručio je prisutnima da prisustvo jake vere dovodi do ponovnog rađanja i vaskrsenja te da se nada da će i ovo selo i hram ponovo vaskrsnuti i biti obnovljeni.

„Ja sam želeo da ove godine pored toga što režemo slavski kolač da vratimo i litije oko crkve jer o svakom prazniku i crkvenoj slavi u svim mestima prvo ide litija oko hrama pa je onda molitva. Zato smo ove godine odlučili da vratimo i litiju s verom u Boga i nadajući se da ćemo polako da se pripremamo da obnovimo ovaj hram, a onda da krenemo u litiju i kroz celo selo kao što imamo tradiciju da u mnogim našim mestima prođemo krsnim hodom i da obeležavamo litije“, kaže Jerinić

Tragovi ratnih sukoba su i posle 22 godine vidljivi na crkvi i okolnim grobovima zaraslim u korov i šiblje. Gotovo svaki je polomljen ili oštećen, razočarano priča Milorad Nedeljković.

„Tu mi je majka sahranjena, evo tu je polomljen spomenik, ostala je samo slika. To je jedan od spomenika novijeg datuma, na svu sreću ostala je ta slika i lik moje majke koji nosim u srcu i nosiću ga dok sam živ“, priča Nedeljković.

Domaćin Slave Miroslav Mirić ne krije sreću što je praznik ponovo okupio meštane Krajišta.

„Ja sam 2005. godine imao kolač kada smo obnovili sabor i počeli ponovo da se okupljamo i evo imam ga i danas, i drago mi je da se tradicija nastavlja“, kaže Mirić.

U Krajištu je do rata živelo 26 srpskih porodica koje su još i pre izbijanja sukoba tiho odlazile iz sela. To su činili, kažu iz dva razloga, zbog nesigurnosti budući da su živeli u potpunom albanskom okruženju i zbog ekonomskih razloga i školovanja dece.



Ostale vesti

Goraždevac: Obeležena hramovna slava Mala Gospojina

Praznik rođenja Presvete Bogorodice Marije obeležen je u hramu u Goraždevcu. Litrugiju su pred oko stotinak vernika služili paroh Goraždevački otac Nenad Našpalić i paroh Dalibor Kojić iz Osojana, uz sasluženje monaha iz Visokih Dečana.

  • 21.09.2023
Gračanica: Liturgija i litija povodom Male Gospojine

Praznik rođenja Presvete Bogorodice Marije (Mala Gospojina) koji Opština Gračanica proslavlja kao svoju slavu, okupio je na svetoj liturigiji u manastiru Gračanica stotinak vernika. Prisutni su nakon liturgije u litiji došli do zgrade lokalne samouprave gde su prisustvovali rezanju slavskog kolača.

  • 21.09.2023
Mala Gospojina, slava Opštine Gračanica
Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju Malu Gospojinu ili Rođenje Presvete Bogorodice. Lokalna samouprava u Gračanici ovaj dan praznuje kao opštinsku slavu.
  • 21.09.2023
Devedeset godina od osvećenja crkve u Uroševcu: I sreća i tuga
Posle više od dve decenije u dvorištu hrama Svetog cara Uroša u Uroševcu igralo se srpsko kolo. Na praznik Usekovanje glave Svetog Jovana, inače gradske slave, obeleženo je i 90 godina od osvećenja ove crkve. 
  • 11.09.2023
U Peći proslavljena hramovna slava
U hramu Usekovanja glave Svetog Jovana Preteče u Peći svečano je proslavljena hramovna slava.
  • 11.09.2023
Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja

Pravoslavni hrišćani i Srpska pravoslavna crkva obeležavaju uspomenu na smrt proroka, preteče i krstitelja Svetog Jovana.

  • 11.09.2023