Četrdesetodnevni Božični post koji po značenju i trajanju dolazi posle Vaskršnjeg ili Velikog časnog posta, je uvod u najveći hrišćanski praznik Hristovog Vaskresenja. Post je počeo za Rusku pravoslavni crkvu, Srpsku pravoslavnu crkvu, Jerusalimsku patrijaršiju i Svetu Goru.
Ostale hrišćanske crkve, među kojima i većina pravoslavnih, koje su prihvatile Gregorijanski kalendar, u postu su od 15. novembra.
Hrišćanski post uveden je po uzoru na Isusa Hrista koji je četrdeset dana proveo u pustinji u postu i molitvi i u Starom zavetu dao zapovest Jevrejima da poste jer će i "njegovi učenici postiti".
Prema hrišćanskom učenju, utemeljiteljem posta "smatra se sam Isus Hristos, koji je uoči stupanja u podvig iskupljenja roda ljudskoga ukrepio sebe dugotrajnim postom".
Ustanovljenje Božićnog posta, kao i drugih višednevnih postova, datira se u prve vekove hrišćanstva i pominju se u delima svetih otaca od IV i V veka.
Prvobitno je trajao sedam dana, a odluka i naredba hrišćanima da pred praznik Roždestva poste 40 dana izrečena je na saboru 1.166. godine.