Vesti
Religija

Patrijarh Porfirije u Gračanici: Kosovo je sveta zemlja na kojoj ima mesta za sve nas

„Narode Kosova i Metohije, Srbi, Albanci, Romi, Bošnjaci, bar zato što je Svetolazarevska ova zemlja, i bar zato što tolike svetinje ovde streme ka nebu i spuštaju nebo na zemlju, crkva naša neće nikada nikoga zaboraviti i ostaviti. Ne postoji taj za koga se nećemo moliti. Ako crkva zaboravi i jednu dušu, ako se ne moli za jednu dušu onda koji je njen smisao. Molimo se za svaku dušu živu koja živi na Kosovu i Metohiji, da Gospod useli mir svoj u tu dušu, ako bude mira u duši biće mira i među dušama, među ikonama, među ljudima bez obzira koje ime nose. Ako mi budemo bolji, biće bolje i oko nas“, istakao je patrijarh Porfirije u besedi tokom služenja svete arhijerijske liturgije na Vidovdan.

Patrijarh Porfirije u Gračanici: Kosovo je sveta zemlja na kojoj ima mesta za sve nas
Patrijarh srpski Porfirije u Gračanici (Foto Kim)

„Ako igde možemo da razumemo šta je pravda Božija, ako igde možemo da spoznamo da smo to što jesmo to je upravo Kosovo i Metohija, to je upravo ova porta Gračanice svete, to su Visoki Dečani, to je Pečka patrijaršija, to je Bogorodica Ljeviška, Devič, to su mnoge svetinje kojima je ukrašena kosovskometohijska zemlja. Tu na tom mestu mi znamo ko smo, ovde znamo šta smo, ovde razumemo šta je cilj našeg postojanja, ovde smo braćo i sestre u svojoj kući, u svom domu. Ovo podsećam sebe, a evo sada podsećam i vas i svu braću i sestre gde god da su, i ceo svet i sve ljude sveta, ovde smo u svojoj kući u svom domu. Kada smo bili gde drugde onda smo stranci ali kada se vratimo u svetu Gračanicuonda znamo da smo se vratili kući", naveo je patrijarh Porfirije.

Srpski narod se duhovno rodio na Kosovu, dodao je patrijarh Porfirije.

"Najveći iz našega roda, Sveti Sava je odredio naša putovanja kroz istoriju. Da ona budu putovanja crkvom Hristovom, da kornila tog putovanja kroz istoriju bude pravoslavna vera,tako nas i vodio i opredelio Sveti Sava. A na Vidovdan, sveti knez Lazar i mnogi zajedno sa njim ovde su porvrdili da je ovo naš dom, ovde su potvrdili da su rodjeni na kosovskometohijskoj zemlji. Ovde su još jedno potvrdili šta znače reči Hristove ’Pišite najpre carstvo Božije i ostalo će vam se dodati’“, kazao je u besedi patrijarh Porfirije.

„Bog će učiniti da da se pokaže da su svi ljudi potrebni jedni drugima, bez obzira kako se Bogu mole, bez obzira na to kom narodu pripadaju, jer svi su stvoreni po slici i prilici Božijoj, svi su pozvani da dođu u poznjanje istine Božije. To je braćo i sestre naše Vidovdansko nasleđe, i zato je Vidovdan opšti, večni, hrišćanski, oravoslavni ali i naš nacionalni praznik duha, kulture i svakog našeg srpskog narodnog pregnuća. Vladika Atanasije je govorio da je kosovski zavet između ostalon naše narodno i republisko pamćenje, kosovski zavet i zavet kneza Lazara su upravo naš najtopliji povratak svome domu, svojom kući“, dodao je on.

Patrijarh Porfirije je svim Muslimanima čestitao Kurban Bajram.

„Moleći se Bogu za sve ljude sveta, svetim mučenicima kosovskim, živome Gospodu našem, neka Gospod svim ljudima da radost i mir. Čestitajmo sa ovog mesta svim Muslimanima Bajram ovde na kosovskometohijskoj zemlji, da i oni verom u Boga izmole mir u svojoj duši pa onda ako imamo mi mir kao oruđe u svojoj duši i oni mir u svojoj duši, razumećemo da je Kosovo i Metohija sveta zemlja i da ima mesta za sve ljude i svetinje svih, bez obzira na koji se način Bogu mole“, poručio je patrijarh.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije je u Manastiru Gračanica služio svetu arhijerejsku liturgiju povodom Vidovdana uz sasluženje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, vladike raško-prizrenskog Teodosija, mileševskog Atanasija, pakračko-slavonskog Jovana, novobrdskog Ilariona, budimljansko-nikšićkog Metodija, mačvanskog Save, jegarskog Nektarija, sveštenstva i monaštva.

Vernici su i ove godine došli iz centralne Srbije, Republike Srpske i Crne Gore.

„Nisam odavde, ali dolazim često. Vidovdan za mene znači sve, najveći praznik u pravoslavlju, odnosno za srpski narod. Žao mi je što se parastos ne održava na Gazimestanu, mi smo očekivali da ćemo biti na Gazimestanu, ali mislim da ove godine prvi put nije omogućeno“, rekao je Milan Vojinović iz Mačve.

„Za mene je Vidovdan najveći srpski praznik. Mnogo mi je žao što se parastos ne održava na Gazimestanu jer sam svake godine išla“, navela je Mirjana Jovanović iz Gračanice.

„Vidovdan je istorija srpstva, naše crkve i našeg naroda. Žao mi je što se ove godine ne održava parastos na Gazimestanu, ali nadam se da će do godine ponovo biti na Gazimestanu i da će biti masovnije“, kazao je Stevan Maslova iz Budve.

„Vidovdan za svakog Srbina pa i za mene predstavlja jedan od najvećih praznika jer je simbol najvećeg stradanja našeg naroda lai za nešto što je dobro i ispravno. Proslavljamo ga u krugu porodice i prijatelja. Zao mi je jer je za parastos jer je to neka tradicija koja se nije prekidala ni 2004. i 2008. Eto prošle godine smo bili, ove nećemo ali možda je to dobro, nadam se da će sledeće ponovo biti na Gazimestanu“, istakao je Dušan Borisavljević iz Gračanice.



Ostale vesti

Goraždevac: Obeležena hramovna slava Mala Gospojina

Praznik rođenja Presvete Bogorodice Marije obeležen je u hramu u Goraždevcu. Litrugiju su pred oko stotinak vernika služili paroh Goraždevački otac Nenad Našpalić i paroh Dalibor Kojić iz Osojana, uz sasluženje monaha iz Visokih Dečana.

  • 21.09.2023
Gračanica: Liturgija i litija povodom Male Gospojine

Praznik rođenja Presvete Bogorodice Marije (Mala Gospojina) koji Opština Gračanica proslavlja kao svoju slavu, okupio je na svetoj liturigiji u manastiru Gračanica stotinak vernika. Prisutni su nakon liturgije u litiji došli do zgrade lokalne samouprave gde su prisustvovali rezanju slavskog kolača.

  • 21.09.2023
Mala Gospojina, slava Opštine Gračanica
Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju Malu Gospojinu ili Rođenje Presvete Bogorodice. Lokalna samouprava u Gračanici ovaj dan praznuje kao opštinsku slavu.
  • 21.09.2023
Devedeset godina od osvećenja crkve u Uroševcu: I sreća i tuga
Posle više od dve decenije u dvorištu hrama Svetog cara Uroša u Uroševcu igralo se srpsko kolo. Na praznik Usekovanje glave Svetog Jovana, inače gradske slave, obeleženo je i 90 godina od osvećenja ove crkve. 
  • 11.09.2023
U Peći proslavljena hramovna slava
U hramu Usekovanja glave Svetog Jovana Preteče u Peći svečano je proslavljena hramovna slava.
  • 11.09.2023
Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja

Pravoslavni hrišćani i Srpska pravoslavna crkva obeležavaju uspomenu na smrt proroka, preteče i krstitelja Svetog Jovana.

  • 11.09.2023