Pripreme za najradosniji hrišćanski praznih Vaskrs traju nekoliko dana. One glavne odnose se na farbanje vaskršnjih jaja. Katica Marković iz Novog Badovca u susret Vaskrsu, to tradiciji jaja farba na Veliki Petak.
“Farbanje jaja predstavlja radost u kući, nastavak života, jaje je nastavak života naše dece, unučadi, da našu tradiciju nastavljaju. Moja svekrva je jaja farbala u lukovini, ali ja nisam nešto vešta bila u tome. Ja kupim boje i farbam, sa mojom decom kada su bila mala, sada su mi unuci tu”, kazala je Markovićeva.
Još od davnina domaćice koriste različite travke kako bi ukrašavale vaskršnja jaja, a ovom tehnikom Katica najčešće šara jaja. Pre samog kuvanja jaja, po običaju, svaka domaćica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, a u šerpu u kojoj će kuvati jaja sipa malo vodice koja je osvećena u toku vaskršnjeg posta.
“Ove godine nismo nešto bogati travkama, zima nam se nešto produžila, tako da ćemo iskoristiti to što smo našli. Jaje sa travkom stavimo u čarapu i stegnemo lepo, stavimo u šerpu sa vodom i bojom i naravno osvešćena vodica”.
Prvo jaje farba se crvenom bojom i čuva do narednog Velikog petka, kako bi čuvalo kuću i ukućane. Zato se ovo jaje naziva “čuvarkuća”.
“Čovek mora u nešto da veruje, pa mi verujemo u to da nas ovo jaje čuva od nevremena, od groma. Crvena boja predstavlja radost, nastavak života, Isusovu krv. Ove godine je moje unuče ovde sa mnom i onda ćemo da ga pipnemo malo prvim jajetom da bude zdravo, lepo dete i da ga čuva cele godine”, navela je Markovićeva.
Jaje “čuvarkuća” koje je tokom cele prošle godine čuvano, danas se zamenjuje novim.
“Ovo jaje ide u voćnjak, kao svake godine što radimo, zakopamo ispod nekog drveta, da nam čuva voće od poplava i od groma”, kazala je ova domaćica.
Katica sa svojim ćerkama, pored tradicionalnih koristi i modernije tehnike farbanja jaja.
“To je velika radost u našoj kući, kada su deca bila manja bilo je još lepše, stalno su me zapitkivale. Jas am im pričala kako je to moja mama radila, nekad su se farbala 200 komada a sada farbamo 30 do 50. Stavljamo i različite sličite, sljokice i omastimo ih malo zejtinom”, dodala je ova domaćica.
Negovanje tradicije i učenje mlađih generacija o značaju farbanja uskršnjih jaja je veoma bitno, navela je Markovićeva.
“Da se zna da smo Srbi, da imamo i mi nešto, da imamo našu istoriju, tradiciju. Da poštijemo sve to što za šta su se naši stari mučili a sada i mi. Volela bih da se tako nastavi, da i moje ćerke i unučad to nastave, da se to ne zaboravi”, istakla je ona.
Karica Marković rodom je iz Orahovca, ona je za Radio Kim ispričala kako su se nekad jaja farbala u njenom rodnom gradu.
“Jaja se šaraju voskom, farbaju se na Veliki četvrtak. Meni se više sviđaju ti običaju, možda zato što sam tako navikla. Onda deca iz celog Orahovca u nedelju ujutru dođu i čestitaju praznik ’srećan Veligdan’, dobiju po jedno jaje”.
Postoji više legendi koje govore o razlozima bojenja vaskršnjih jaja. Najčešće prepričavana je o odlasku Marije Magdalene u Rim da pripoveda jevanđelje. Kada je stigla do cara Tiberija za poklon mu je donela korpu jaja. Car nije verovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo kao kada bi bela jaja u korpi promenila boju. Marija Magdalena je na to rekla: „Hristos vaskrse“, i sva jaja u korpi su postala crvena.
Na vaskršnjoj trpezi u nedelju, oko koje će se okupiti članovi porodice osim farbanih jaja naćiće se i tradicionalna jela.