Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, kojeg pravoslavni vernici slave uviek u nedelju punog meseca posle prolećne ravnodnevnice.
Post u hrišćanstvu je uspomena na podvig koji je učinio Isus Hristos. Posle krštenja u reci Jordan, Isus pun Duha Svetoga povukao se u palestinsku pustinju, gde je proveo 40 dana, izbegavajući bilo kakvu hranu. U Svetom jevanđelju je zapisano: "I četrdeset dana kuša ga đavo: i ne jede ništa u te dane." (Luka, 4, - 2). Osim što je postio, Isus je i mnogo govorio o postu i rekao da će njegovi učenici, kao i svi oni koji ga slede u veri, postiti.
Post ima dve dimenzije duhovnu koja podrazumeva uzdržavanje od loših pomisli, dela, uvredljivih reči, umnožavanje molitvi i dobročinstva i telesnu koja podrazumeva uzdržavanje od mesa, mlelečnih prizvoda, jaja.
Veliki post je najstroži kada je u pitanju ishrana. U toku nedelje hrana se priprema na vodi, vikendom je razrešenje na ulju i vinu na dan Sv. četrdesetorice mučenika (Mledenci), dok se riba može jesti samo na Blagovesti i Cveti.
Prva nedjelja posta zove se Čista.