Badnji dan započinje rano i traje do kasno. Ujutru, pre izlaska sunca, domaćin odlazi u šumu po badnjak, koji se tek sa prvim mrakom, unosi u kuću. Uz drvo se daruje i žito da bi naredna godina bila plodna. Obavezno je i unošenje slame, a na taj način se prinosi žrtva duhu Hrista koji je i rođen na slami.
Svake godine u jutarnjim časovima Srbi sa centralnog Kosova idu u seču badnjaka.
Meštani opštine Gračanica njačešće badnjake seku pokraj Gračaničkog jezera, sa obe strane magistralnog puta Priština-Gnjilane, ali poslednjih godina odlaze i u druge obližnje šumarke.
Badnjak je mlado cerovo ili hrastovo drvo i predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri doneli Josifu i Mariji da založe vatru i zagreju pećinu u kojoj je rođen Isus.
U manastiru Gračanica služiće se liturgija u 8.00 časova a za popodne je predviđeno tradicionalno osvećenje i loženje Badnjaka u porti manastira sa početkom u 17 časova.
Božić je praznik cele porodice i zato se očekuje da ona tokom prazničnih dana bude na okupu, a prati ga veliki spisak narodnih običaja, poput lomljenja pogače.
Običaj nalaže da ukućani prvog gosta na Božić, položajnika, daruju poklonima i goste najbolje što mogu, jer on simbolizuje božanstvo.