Veliki petak je dan kada je Isus Hrist osuđen na smrt od strane Rimljana, a na nagovor jevrejskih sveštenika i fariseja.
Prema crkvenom učenju, Isus je odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude raspet na krstu.
Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je: „Oče, oprosti im jer ne znaju šta rade!“.
U znak tuge i žalosti, na Veliki petak ne smeju zvoniti crkvena zvona, počev od bdenija na Veliki četvrtak, već se na bogosluženja poziva drvenim klepetalima.
Na Veliki petak nema liturgije već se ujutru čitaju „Carski časovi”.
„Carskim časovima” se na jutrenju podseća na vođenja Hrista na sud ka Pontiju Pilatu, vreme osude, vreme krsnih stradanja i raspeća na brdu Golgota, a zatim i skidanja tela Hristovog sa krsta večernjom službom na kojoj se iznosi Plaštanica.U svim pravoslavnim hramovima popodne se iznosi Plaštanica, koja simbolizuje platno u koje je Isus umotan nakon skidanja sa krsta i na njoj je prikazano Hristovo polaganje u grob. Ona se stavlja na posebno ukrašen sto ispred oltara, koji predstavlja Hristov grob.
Nakon večernje službe se u nastavku služi jutrenje Velike subote sa Statijama (opelo Isusu Hristu), nakon čega oko hrama ide litija sa Plaštanicom,Statije su pesme u kojima se opisuje žalost i patnja Presvete Bogorodice zbog raspeća i smrti njenog sina Isusa Hrista, ali i patnje koje najavljuju njegovo slavno vaskrsenje.
Na Veliki petak farbaju se jaja najčešće crvenom bojom koja simbolizuje nevino prolivenu krv Isusa Hrista.
Danas se strogo posti, ne peva se i ne veseli.