Širom planete proslavlja se praznik koji simbolizuje dolazak sina Božjeg na zemlju.
Kako uči hrišćanstvo, Isus Hristos rođen je tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka ka zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
Njegovo rođenje donelo je svetlost istine ljudskom rodu, čime je ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.
Jasle dočaravaju uslove u kojima je Hristos rođen
Vernici u katoličkim i drugim crkvama zapadnog obreda na Božić se klanjaju jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifom.
Običaj da se u crkve postave jasle, sa figurama koje dočaravaju siromašne uslove staje u kojoj je Hristos rođen, potiče iz 13. veka.
Prema jevanđeoskom predanju, Isus Hristos je rođen 25. decembra u Vitlejemu pa se, uz razlike u kalendarima, taj datum kao početak nove ere i nove istorije čovečanstva poštuje u celom hrišćanskom svetu.
U hrišćanstvu se veruje da je Hristovo rođenje donelo svetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.
Mnoštvo božićnih obreda razlikuje se od mesta do mesta
Mnoštvo je božićnih obreda, koji se razlikuju od mesta do mesta, od države do države.
Za Meksiko recimo, tipična je Božićna priča poznata kao "pastorela", kojom se započinje odbrojavanje do Božića.
Na zabavan način prepričava priču o rođenju Isusa, obogaćenu meksičkom tradicijom, istorijom, lokalnom muzikom i satirom.