To je obelodanio Tačijev branilac Greg Kiho u dokumentu kojim je od suda zatražio da Klark (77), Kušner (82), Voker (87) i još petorica svedoka zbog starosti svedoče već u februaru 2023. u posebnoj javnoj proceduri pre nego što suđenje Tačiju i počne. Tako bi se, po advokatu Kihou, sačuvali iskazi važnih svedoka koji zbog poodmakle dobi "možda ne bi bili na raspolaganju" sudu kada Tačijeva odbrana bude izvodila dokaze.
Po proceni advokata Kihoa, ako suđenje počne na proleće 2023. Tačijeva odbrana bi mogla izvesti prve svedoke tek 2025, s obzirom na veliki obim dokaznog postupka tužilaštva koje je najavilo da će imati 319 svedoka.
"Odbrana je već izgubila dva potencijalna svedoka - bivšeg američkog državnog sekretara Madlen Olbrajt, koja je umrla ove godine u 84. godini, i bivšeg američkog diplomatu Ričarda Holbruka koji je umro 2010. kada je imao 69 godina", napomenuo je Tačijev branilac.
Datum početka suđenja Tačiju i trojici saoptuženih pred sudom za zločine boraca OVK u Hagu još nije određen, kao ni sastav raspravnog veća.
Tačijeva odbrana zahteva da sud, iz istog razloga, unapred sasluša i bivšeg šefa misije OEBS na Kosovu Dana Evertsa, Klarkovog političkog savetnika Majkla Durkija, prvog zamenika šefa UNMIK-a Džoka Kovija i zvaničnika OEBS Stiva Beneta.
Kako je precizirao branilac Kiho, oni će svedočiti o Tačijevoj ulozi u "strukturi OVK i Glavnog štaba, demilitarizaciji i razoružavanju OVK posle rata", kao i o uzrocima nasilja 1999. i tome da li je ono bilo organizovano ili ne.
"Svi svedoci su sa Tačijem imali kontakte na profesionalnom, a u nekim slučajevima i na privatnom nivou... Oni će svedočiti o pitanjima koja su ključna za proces protiv Tačija", piše u dokumentu.
Iskazi tih svedoka su, po braniocu, za Tačija "nužni" i "najvažniji" zato što govore, pored ostalog, o njegovoj podršci "međunarodnoj zajednici u traženju političkog rešenja konflikta i njegovom protivljenju međunacionalnom nasilju i osvetničkim ubistvima". Svedoci bi, takođe, govorili o Tačijevoj ulozi u pregovorima u Rambujeu i događajima koji su usledili posle njih. Branilac Kiho zatražio je da sve navedene svedoke u sudnici u Hagu sasluša ili jedan član raspravnog veća ili svo troje sudija. Svedoke bi, potom, unakrsno ispitivali i tužioci. Ako taj zahtev bude odbijen, Tačijeva odbrana predlaže da iskazi Klarka, Kušnera, Vokera i još petorice svedoka budu snimljeni i da, kada tokom suđenja za to dođe vreme, ti snimci budu pušteni sudijama.
Da li će o ovom zahtevu Tačijeve odbrana odlučivati sudija za prethodni postupak Nikola Giju ili raspravno veće, kada bude imenovano, za sada nije poznato.
Napredak u pripremama za suđenje Tačiju i trojici saoptuženih oficira OVK biće razmotren pred sudom čiji je zvaničan naziv Specijalizovana veća Kosova.
Zajedno sa Tačijem, optuženi su Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.
Tači (53), Veselji (54), Seljimi (50) i Krasnići (70) optuženi su za zlodela počinjena u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji nad najmanje 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 98 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999.
Optužnica Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija u deset tačaka tereti za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).
Ta krivična dela kvalifikovana su, u šest tačaka, kao zločini protiv čovečnosti, a u četiri tačke, kao ratni zločini.
Za te zločine, po optužnici, Tači i saoptuženi snose i individualnu i komandnu odgovornost. Svi su, u periodu obuhvaćenom optužnicom, bili članovi Glavnog štaba OVK: Tači kao politički komesar, kasnije i zapovednik, Veselji kao šef obaveštajne službe, Seljimi kao glavni operativac, a Krasnići kao zamenik komandanta i portarol.
U privremenoj vladi Kosova, proglašenoj u martu 1999, Tači je bio premijer, Veselji ministar za obaveštajne poslove, Seljimi ministar unutrašnjih poslova, a Krasnići portparol.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa brojnim drugim oficirima i pripadnicima OVK, te članovima privremene vlade, od kojih su u optužnici imenovani: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi, koji su na Kosovu uhapšeni 4. i 5. novembra 2020. u prvom pojavljivanju pred sudom, od 9. do 11. novembra, izjavili su da nisu krivi za zločine iz optužnice.