Bivši glavni tužilac za ratne zločine Vukčević izjavio je za BIRN da su, dok su ispitivale navodnu trgovinu organima od strane boraca Oslobodilačke vojske Kosova, srpske vlasti prikupile dokaze o navodnoj ulozi Hašima Tačija u ratnim zločinima, koja je potom prosleđena haškim istražiteljima.
Haško specijalno tužilaštvo saopštilo je prošlog meseca da je podiglo predlog optužnice sa deset tačaka za Specijalne komore Kosova, koja Tačija i druge tereti za niz zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina, uključujući ubistva, nasilne nestanke, progon i mučenje. Tužioci su juče počeli da ispituju Tačija u Hagu.
Vukčević, koji je u Srbiji bio glavni tužilac za ratne zločine od 2003. do kraja 2015, naveo je da su srpske vlasti sarađivale sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu na istragama navodne trgovine organa zarobljenika od strane boraca OVK.
„Haško tužilaštvo je istraživalo zločine (komandanta Oslobodilačke vojske Kosova Ramuša Haradinaja koji je postao političar, a koji je na kraju oslobođen optužbi), pa su otišli do Žute kuće (zgrada u Albaniji u kojoj su navodno uzimani organi zatvorenika), ali nisu imati mandat za Albaniju, jer je sam Haški tribunal bio isključivo za zemlje bivše Jugoslavije“, rekao je Vukčević.
"Videli su ono što su videli, snimili i tako dalje, a kasnije su nam ustupili svoja saznanja", dodao je.
Vukčević i njegove kolege su potom otišli u Albaniju i sa lokalnim tužiocem obišli oko 12 lokacija gde se smatralo da su žrtve trgovine organima možda sahranjene. Rekao je da su, takođe, pronašli dokaze o Tačijevoj ulozi u zločinima koje su počinili borci OVK tokom rata na Kosovu.
Sve što su pronašli prosledili su izvestiocu Saveta Evrope Diku Martiju, koji je objavio eksplozivni izveštaj u kome se navodi da su vođe OVK, uključujući Tačija, bile umešane u „trgovinu organima, otmice i maltretiranje zatvorenika“ tokom rata.
Tači, ratni komandant OVK, s kojim su u ponedjeljak razgovarali haški tužioci, više puta je negirao bilo kakve nedolične radnje.
Izveštaj Dika Martija doveo je do uspostavljanja Specijalne istražne grupe Evropske unije (SITF) koja je ispitivala tvrdnje.
Vukčević je rekao da je srpsko tužilaštvo za ratne zločine pružalo logističku podršku i sarađivalo u organizovanju ispitivanja oko 400 svedoka od strane SITF-a.
„Saradnja Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije i SITF-a (Specijalna istražna grupa) trajala je do septembra 2016. godine i realizovana je na osnovu zahteva za koordinacijom“, potvrđeno je za BIRN iz srpskog tužilaštva za ratne zločine.
Nije odgovoreno na pitanja BIRN-a o navodnim zločinima, njihovim žrtvama i mestu na kom su počinjeni.
Nakon završetka rada SITF-a u septembru 2016. godine, formirano je Specijalno tužilaštvo Kosova za pripremu optužbi protiv osumnjičenih kojima će se suditi u Specijalističkim komorama Kosova u Hagu.
Obe institucije su deo kosovskog pravosudnog sistema, ali su smeštene u Holandiji, a osoblje čine internacionalci. One su formirane pod pritiskom zapadnih saveznika Kosova, a mnogi kosovski Albanci ih doživljavaju kao uvredu ratu OVK za oslobađanje od srpske vladavine.
Upitanai o ulozi Srbije u pružanju dokaza, iz Kancelarije Specijalnog tužilaštva je saopšteno da „ne daju informacije o suštini ili mehanici istrage“.
Vukčević je takođe rekao BIRN-u da je Tačija istraživalo srpsko tužilaštvo zbog navodnih ratnih zločina u slučaju iz 1990-ih.
To je izazvalo buru u aprilu 2015, kada je nevladina organizacija sa sedištem u Beogradu organizovala konferenciju u glavnom gradu Srbije o evropskim integracijama balkanskih zemalja i pozvala Tačija da bude jedan od govornika. Srpske vlasti pretile su da će ga uhapsiti ako uđe u zemlju.
Srpsko tužilaštvo za ratne zločine potvrdilo je da "vodi predistražni postupak protiv Hašima Tačija zbog izvršenja krivičnog dela ratnog zločina protiv civila u saizvršilaštvu sa drugima". Nije dalo nikakve detalje o navodnim zločinima.