“U situaciji gde imamo dva javna diskursa, kosovski i srpski, političari sa obe strane šire dezinformacije o etničkoj pripadnosti žrtava i ignorišu ili zanemaruju žrtve iz drugih etničkih grupa. Neretko se dešava i da se žrtve drugih prisvajaju, što je uvredljivo za same žrtve i njihove porodice”, kaže Radosavljevićeva, koja je do nedavno bila i članica Pripremnog tima za formiranje Komisije za istinu pomirenje na Kosovu.
I direktor Fonda za humanitarno pravo Kosova Bekim Bljakaj kaže da obe strane manipulišu brojevima i etničkom pripadnošću nestalih, ali naglašava da radne grupe Prištine i Beograda imaju tačne i povtrđene liste sa imenima i prezimenima nestalih, tako da se može utvrditi njihova nacionalnost.
“Na Kosovu se stalno priča o masovnim grobnicama u Srbiji i odgovornosti srpske strane u otkrivanju grobnica i potrebi da Beograd otvori arhive i objavi informacije. Skoro niko iz političkog života na Kosovu ne pominje nestale nealbance, posebno Srbe, čiji je broj veoma visok. Naravno, niko ne može da očekuje da su njihova tela sahranjena na nekim tajnim lokacijama u Srbiji. Tela nestalilih Srba mora da su negde na Kosovu i neko mora da ima informacije o tome”, tvrdi Bljakaj.
Programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava u Beogradu Ivan Đurić kaže da civilni sektor može da da određeni doprinos u rešavanju pitanja nestalih, mada je to primarna odgovornost institucija.
“Nema dovoljno političke volje, ali ni hrabrosti da bi neko sa državničkih pozicija pokrenuo taj proces. Kada govorimo o sudbini nestalih, često govorimo o stvarima koje izazivaju empatiju kod ljudi i da deluje jednostavno da se “politički proguta” i utvrdi subina ljudi, gde su i kako završili i da porodice pronađu neki mir. Ali, onoga trenutka kada se otkrije neka masovna grobnica, kao sada u Srbiji, tada se otkriva i još jedan zločin koji je počinjen, a onda kasnije i zločin prikrivanja tog zločina. U svakoj normalnoj zemlji bi to značilo i utvrđivanje odgovornosti onih koje su te zločine počinili”, kaže Đurić.
U Sporazumu su objavljeni i rezultati ankete sa Fejsbuk stranice emisije. Na pitanje ”da li veruju u rad Specijalizovanih veća Kosova”, 69 odsto ispitanika odgovorilo je potvrdno, a 31 odsto odrično.