"Usvajanje deklaracije otvara mogućnosti da se osnaži proces potrage za nestalim licima. Nekoliko tačaka Deklaracije predviđaju nove mere, a najvažnije je to da su se stranke obavezale da će obezbediti dostupnu dokumentaciju, video i audio zapise, beleške i drugi materijal koji bi mogao da doprinese rasvetljavanju sudbine nestalih lica, to je pozitivno, ali ostaje da vidimo koliko će to biti ostvareno u praksi", rekao je Bljakaj za Radio Kim.
Tokom usaglašavanja teksta Deklaracije o nestalim licima vodila se polemika oko termina "prisilno" i "prinudno" nestali, da bi na kraju bio usvojen termin "prinudno nestali".
"Na engleskom u deklaraciji piše (forcibly disappeared) što u prevodu znači `prinudno nestali`, dok Međunarodna konvencija o zaštiti lica od prinudnog nestanka koristi drugi termin koji na engleskom glasi (enforced disappearances). Ne osećam se nadležnim da objasnim ovo, jer je veoma teško naći neke primere ali vidim da Međunarodni komitet Crvenog krsta često u raznim izveštajima koristi ovu terminologiju koja jeste u deklaraciji (forcibly disappeared) ali Konvencija ne koristi taj termin. Prema mom shvatanju to su sinomimi, ali nisam nadležan da kažem više o tome", ogradio se direktor Fonda za Humanitarno pravo.
Podsetimo, Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti su usvojili Deklaraciju o nestalim osobama, na sastanku u okviru nove runde dijaloga pod okriljem EU.