Vesti
Ratni zločini

Bivši zvaničnik HRW na suđenju Tačiju: OVK morala da kazni zločine nad Srbima i Romima

Svedok optužbe Fred Ejbrams izjavio je na haškom suđenju bivšem komandantu OVK Hašimu Tačiju da je obaveza vrha OVK bila da istraži i kazni zločine nad kosovskim Srbima i Romima u leto 1999.
Bivši zvaničnik HRW na suđenju Tačiju: OVK morala da kazni zločine nad Srbima i Romima
Specijalizovana veća u Hagu (Foto Kim)

Ejbrams, tadašnji zvaničnik Hjuman rajts voča (Human Rights Voč) tako je odgovorio na tvrdnje branilaca Tačija i saoptuženog Kadrija Veseljija (Veseli) da su za sprečavanje i kažnjavanje zlodela na Kosovu posle 10. juna 1999., po Rezoluciji 1244 UN, bili odgovorni Kfor i Unmik, a da je OVK bila „demilitarizovana“ i „raspuštena“.

„Postojala je obaveza OVK da, u najmanju ruku, sprovede istragu o čvrstim dokazima da su njeni pripadnici počinili zločine. Na vodjstvu je bio teret da to učini“, uzvratio je Ejbrams, precizirajući da je „demobilizacija“ OVK završena tek 19. septembra 1999.

U glavnom iskazu, prošle nedelje, Ejbrams je svedočio da je posle prekida neprijateljstava i dolaska Kfora na Kosovo, „na desetine hiljada Srba bilo proterano ili je otišlo“ i da su Srbi i Romi su bili otimani, pritvarani, zlostavljani i ubijani.

Izveštaj HRV o tom nasilju, Ejbrams je, kako je rekao, u avgustu 1999. predao Tačiju, tadašnjem kosovskom premijeru, ali je Tači zlodela pripisao pojedincima tvrdeći da „svako može obući uniformu OVK i počiniti zločin“.

’’Rekao mi je da nije politika OVK da čini ili odobrava te zločine. Ja se s tim nisam složio“, izjavio je Ejbrams minule sedmice.

Ejbrams je rekao da Tačijeva vlada, posle njihovog susreta, nije reagovala na optužbe iznete u izveštaju HRV.

Tokom današnjeg unakrsnog ispitivanja, Ejbrams je potvrdio sugestije branioca Grega Kihoa (Kihoe) da je Tači „osudio zločine“, poput ubistva srpskih žetelaca u selu Staro Gracko, i pozivao Srbe da ne odlaze.

„Kfor i Unmik nisu mogli da kontrolišu situaciju u leto 1999“, sugerisao je dalje Tačijev advokat, a Ejbrams je prihvatio da „Kfor i UN nisu bili pripremljeni da deluju kao civilna policija“.

Branioci Tačija i Veseljija ispitivali su svedoka i o Tanjugovim novinarima Nebojši Radoševiću i Vladimiru Dobričiću, koje je OVK otela u oktobru 1998. pod sumnjom da su „špijuni“.

Zastupnici odbrane tvrdili su da je Dobričić prethodno „bio umešan u ratne zločine u Hrvatskoj“ i da je to moglo opravdati sumnju OVK.

Ejbrams je odgovorio da te optužbe nije znao u vreme dogadjaja, ali da je HRV kritikovao postupanje OVK prema novinarima koje je bilo u suprotnosti sa medjunarodnim humanitarnim pravom.

U glavnom iskazu, Ejbrams je prošle nedelje rekao da su ga Tači i Fatmir Ljimaj (Limaj), tokom susreta 10. novembra 1998, izvestili da je Radoševiću i Dobričiću „sudjeno, da im je izrečena presuda i da će biti oslobodjeni kad izdrže kaznu“ od 60 dana zatvora.

’’Pitali smo Tačija i Ljimaja o sudjenju…da li su optuženi imali advokate i pravo na žalbu. Oni su odgovorili da novinari nisu imali branioce i da nisu prisustvovali sudjenju. Tražili smo da ih vidimo, ali su Tači i LJimaj to odbili iz razloga vojne bezbednosti“, opisao je Ejbrams sastanak.

Predstavnici HRV su vodjama OVK tada rekli i da navodno sudjenje nije bilo po medjunarodnim standardima i da bi novinari stoga trebalo da budu oslobodjeni.

Tači i LJimaj su „odgovorili da je to stvar nezavisnog pravosudja i da se oni ne mogu mešati jer bi to narušilo ;kredibilitet OVK“, izjavio je Ejbrams.

Radoševića i Dobričića, OVK je oslobodila 28. novembra 1998.

Posle svedočenja Ejbramsa, tužioci su nastavili dokazni postupak iskazom zaštićenog svedoka 3827 koji je bio zatvoren za javnost.

Sudjenje Tačiju, Veseljiju i saoptuženima Redžepu Seljimiju (Rexhep) i Jakupu Krasnićiju (Krasniqi) biće nastavljeno sutra.

U 10 tačaka Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići optuženi su za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).

Ta zlodela počinjena su, po optužnici, u četrdesetak pritvoreničkih centara OVK na Kosovu i u dva pritvora u severnoj Albaniji.

Krivična dela iz optužnice kvalifikovana su, u šest tačaka, kao zločini protiv čovečnosti, a u četiri tačke kao ratni zločini.

Za te zločine, po optužnici, Tači i saoptuženi snose i individualnu i komandnu odgovornost.

Po optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad celim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala protivnicima – Srbima, Romima i Albancima proglašenim za „izdajnike“, „špijune“ i „kolaborante“ sa srpskim vlastima.

Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja (Syla), Ljah Brahimaj (Lahi), Fatmir Ljimaj (Limaj), Sujelman Seljimi (Sylejman), Rustem Mustafa (Rrustem), Šukri Buja (Shukri), Ljatif Gaši (Latif Gashi) i Sabit Geci.

Optuženi su, u vreme obuhvaćeno optužnicom, bili članovi Glavnog štaba OVK: Tači kao politički komesar, kasnije i zapovednik, Veselji kao šef obaveštajne službe, Seljimi kao glavni operativac, a Krasnići kao zamenik komandanta i portarol.

U privremenoj vladi Kosova, proglašenoj u martu 1999, Tači je bio premijer, Veselji minista za obaveštajne poslove, Seljimi ministar unutrašnjih poslova, a Krasnići portarol.

Svi optuženi, koji su uhapšeni na Kosovu 4. i 5. novembra 2020., u prvom pojavljivanju pred sudom, od 9. do 11. novembra te godine, izjavili su da nisu krivi za zločine iz optužnice.

Tači i saoptuženi su od hapšenja u sudskom pritvoru u Sheveningenu (Scheveningen), a sud je više puta odbio njihov zahtev da budu privremeno oslobodjeni.



Ostale vesti

Albanac na suđenju Tačiju izjavio da mu je OVK otela i ubila članove porodice
Suđenje bivšem komandantu OVK Hašimu Tačiju i saoptuženima za zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99. godine nastavljeno je u Hagu iskazom svedoka optužbe o tome kako mu je OVK 1998. godine otela i ubila članove porodice.
  • 25.09.2023
U Crnoj Gori uhapšen državljanin Srbije osumnjičen za ratne zločine u Peći

Crnogorska policija uhapsila je državljanina Srbije M.V. (61) zbog sumnje da je tokom 1999. godine počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva na Kosovu, saopšteno je iz policije.

  • 25.09.2023
Određen jednomesečni pritvor trojici Srba optuženih za ratni zločin
Specijalno odeljenje Osnovnog suda u Prištini odredilo je jednomesečni pritvor Iliji Elezoviću, Draganu Miloviću i Zoranu Kostiću, Srbima koji su juče privedeni a koji se sumnjiče za "ratne zločine protiv civilnog stanovništva".
  • 21.09.2023
Uhapšeni Srbi na saslušanju pred Osnovnim sudom
Trojica juče uhapšenih Srba pojavila su se danas pred Osnovnim sudom u Prištini gde će se obaviti njihovo saslušanje. 
  • 21.09.2023
D.M. i Z.K. određeno policijsko zadržavanje
Bivšem pripadniku Kosovske policije D.M., koji je danas uhapšen u Zvečanu, određeno je 48-časovno zadržavanje, njemu se stavlja na teret navodno maltertiranje civila u Vučitrnu za vreme rata, potvrdio je njegov branilac, advokat Miloš Delević za KoSSev. Policijsko zadržavanje određeno je i Z.K. iz Prilužja.
  • 20.09.2023
Advokat Pantović: Elezović prebačen u bolnicu, tereti se za ratni zločin
Advokat Ljubomir Pantović, pravni zastupnik uhapšenog Ilije Elezovića iz Severne Mitrovice, kaže za Radio Kim da je njegov klijent zbog pogoršanog zdravstvenog stanja nakon današnjeg hapšenja prebačen u prištinsku bolnicu.
  • 20.09.2023