Vesti
Poljoprivreda

Usevi pretrpeli štetu usled poplava

Nedavne poplave na teritoriji centralonog Kosova napravile veliku štetu, ne samo u domaćinstvima, već i poljoprivrednim usevima. Zemljoradnici ističu da je najveću štetu pretprela pšenica. Direktor Odeljenja šumarstva i poljoprivrede u Opštini Gračanica Dragiša Stojanović je za RTV Kim kazao je da formirana Komisija za procenu štete.
Usevi pretrpeli štetu usled poplava
Usevi pod ledom (Foto Kim)

Obilne padavine koje su centralno Kosovo zahvatile u toku prošle nedelje izazvale su povećanje nivoa vode u rekama. Reka Sitnica poplavila je brojna domaćinstva, a najviše su pogođena sela Lepina, Radevo, Gušterica, Dobrotin, ali i Ugljare i Kuzmin.

Osim što je prodrla u kuće meštana i time pričinila veliku materijalnu štetu, velika količina voda je štetu napravila i u poljima. Pojedini ozimni usevi su i dalje pod vodom i ledom. Šteta je velika, kažu poljoprivrednici.

„Nadam se da ćemo dobiti pomoć, posejao sam oko 200 kilograma žita, na 55 ari. Uložio sam u đubrenje, sejanje, a to sve košta. Ja sam Opštini Gračanica predao pisanu izjavu o šteti i očekujem da mi uništeno bude nadokađeno. Vieš od pola njive mi je pod vodom, koja je usled niskih temperatura zaleđena“, rekao je Amdija Selimi iz Gračanice.

Ljubiša Dimić iz Lepine nakon plavljenja trenutno pokušava da kuću vrati u pređašnje stanje. Osim kuće, i njiva pod pšenicom mu je pod vodom.

„Juče sam bio da obiđem svoje oranice, 46 ari je pod vodom, nisam mogao da uđem ni gumenim čizmama, sve je zaleđeno, ne znam da li će od pšenice nešto ostati. To mi je jedina zemlja koju imam, uložio sam u seme i oranje, mislim da od prihoda nema ništa, ali daj Bože da ima“, rekao je Dimić.

Agronom Voja Dekić ističe da su površine na kojima se uzgaja monokultura, kao što je pšenica, bile pripremljene na vreme i posejane. Usevi su se dobro razvili pa im bujične padavine nisu mogle ništa. Za razliku od njiva na kojima je pre setve žita bio kukurz, jer se sa vršom kukuruza kasnilo a samim tim i sa setvom pšenice.

„Berba kukuruza završena je novembra meseca, nakon čega je usledila priprema zemljišta za setvu pšenice, a to je kasna priprema. Usevi iako posejani, vremenski uslovi su bili nepovoljni za njihovo nicanje. Obradom zemljišta svu smo vlagu iskoristili, a tada je bio i period jakih vetrova koji su isušili zemljište i to seme je stajalo u zemlji sve do padavina u prvoj polovini decembra meseca koji su omogućili da ono nikne, ali samo nikne. Nakon čega su usledile bujične padavine koje su odnele i zemlju i žito u niže delove parcela, brazdama ili međama, što će svakako izazvati velika oštećenja i gubitke“, istakao je agronom Dekić.

On napominje da nakon što se voda povuče, zemljoradnici treba da obiđu polja i ustanove kolika je zaprvo šteta.

„Znamo da se azot kao elemenat u zemljištu najviše ispira, nakon poplava zemljište je ostalo bez azota, hrane za žito. Moramo da obiđemo parcele i na onim gde postoji mogućnost da se usev ostavi za dalju vegetaciju prihranimo azotnim đubrivima“, poručio je poljoprivrednicima agronom.

Direktor Odeljenja šumarstva i poljoprivrede u Opštini Gračanica Dragiša Stojanović ističe da je ova lokalna samouprava formirala Komisiju za procenu štete, ali da još uvek tačne podatke nemaju o pričinjenoj šteti.

„Nakon obilnih padavina izlila se reka Sitinica i okolne reke, pa su time poplavljene velike površine. Opština je formirala Komisiju za procenu štete. Komisija je već izlalzila na teren i vršila preliminarnu procenu štete, međutim, zvaničnih podataka još uveke nemamo, moramo sačekati da se voda povuče kako bi smo tačno ustanovili kolika je šteta“, kazao je Stojanović.

On napominje da svi meštani čije su njive pod vodom usled poplava, pre svega treba da podnesu zahtev nadležnim predstavnicima opštine, kako bi Komisija izašla na teren.

Vršilac dužnosti ministra poljoprivrede Besian Mustafa je nedavno izjavio da će se nakon procene štete izvršiti novčana naknada. Aktuelni premijer Avdulah Hoti je takođe najavio da će se nadoknada štete uzrokovana poplavama izvršiti iz Fonda za vanredne situacije Vlade Kosova.



Ostale vesti

Orahovac: Jedna od najlošijih sezona berbe grožđa koju vinogradari pamte
Orahovac je kao grad sa čitavom svojom okolinom nadaleko čuven po najlepšim vinogradima, najkvalitetnijem grožđu i najukusnijem vinu. Vinogradarstvo je nešto čime se svaki stanovnik ovog područja ponosi a orahovačko vino je nadaleko čuveno. Povoljna mediteranska klima i bogato zemljište, idealan su spoj za uzgajanje ove poljoprivredne kulture. Međutim, ovogodišnja sezona berbe grožđa bila je ispod svakog proseka i jedna je od najlošijih koju orahovački vinogradi pamte.
  • 28.09.2023
Invazivne vrste globalno koštaju stotine milijardi evra
Problem invazivnih vrsta biljaka i životinja je ozbiljno potcenjen, mada godišnje izaziva štetu od više stotina milijardi evra, upozorava Globalni savet za biodiverzitet (IPBES) u novoj međunarodnoj studiji.
  • 05.09.2023
Peci: Prinosima pšenice pokriveno 70 odsto tržišta na Kosovu
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja Faton Peci naveo je da je Кosovo ove godine postavilo rekord u pogledu sadnje pšenice.
  • 09.08.2023
Ovogodišnji rod maline lošijeg kvaliteta, cena niska

Proizvođači i otkupljivači malina na centralnom Kosovu, ove sezone su nezadovoljni niskom cenom i kvalitetom ovog bobičastog voća, koji je usled velikih padavina i naglih visokih temperatura znatno lošiji u odnosu na prethodne godine.

  • 03.08.2023
Klokot: Izvršena eutanazija svinja zaraženih afričkom kugom
"Meni su uništene tri svinje prasilje, jedan vepar i 16 komada prasića. Sve svinje su bile preko 200 kilograma, a prasići preko 30 kilograma. Šteta je ogromna, preko 3.000 evra", rekao je za Kim radio Dobri Stolić iz Klokota.
  • 01.08.2023
Centralno Kosovo: Žetva pšenice u punom jeku - prinos slab, cena niska
Na centralnom Kosovu u toku je žetva pšenice. Zbog čestih kiša prošlog meseca koje nisu pogodovale ovoj poljoprivrednoj kulturi i žitne rđe, prinos po hektaru je manji od očekivanog, te iznosi 3,5 do 4 tone, dok je otkupna cena 20 centi po kilogramu.
  • 17.07.2023