Kako je za RTV Kim kazao direktor udruženja “Nukleus” Mladen Đokić, “iako je prinos manji, kvalitet meda je ostao na zadovaljavajućem nivou”.
Problem sa kojim se pčelari susreću je slaba pčelinja paša, ali tu nije kraj njihovim mukama.
“Mi se trudimo da iz godine u godinu povećamo i poboljšamo tu pčelinju pašu. Prošle godine smo u jesen zasadili 400 sadnica paulovnije, planiramo ove godine da zasadimo preko 500 sadnica lipe i divljeg kestena. Pored sadnica, suočavamo se i sa drugim problemima kao što je nemogućnost nabavke kvalitetnog voska, repromaterijala, kao i lekova za tretiranje pčela od raznih bolesti. Pre mesec i po dana uspeli smo napokon da kompletiramo mašinu za sterilizaciju i proizvodnju voskova. Mašinu smo instalirali na Poljoprivrednom fakultetu u Lapljem Selu, a razlog zašto mašina još nije u funkciji je restrikcija vode”, kazao je Đokić.
Pčelar i član Udruženja “Nukleus” Siniša Đorđević ističe da za razliku od prošle godine, kada je prinos meda po pčelinjem društvu bio oko deset kilograma, ove godine on iznosi svega do dva kilograma.
“Količina meda ove godine je od kilogram i po do dva po društvu što je izuzetno malo. Uspeo sam da izvrcam oko 60 kilograma meda, čisto za svoje potrebe i najužu robinu. Loših vremenski uslovi su uticali na to da (voće, livade, cveće) slabo medi. Mnogo je bilo kišnih dana, niske temperature, sve se to odrazilo na prinos”, rekao je Đorđević.
Da je prinos meda neočekivano mali, iako je godina na početku bila obećavajuća, slaže se i pčelar iz Lapljeg Sela Bojan Rajković koji se pčelarstvom bavi 20 godina.
“Pčele su iz zime uglavnom izasle dobre i zdrave, bile su u dobrom brojčanom stanju, jake. Problem je nastao početkom proleća, tokom cvetanja voća, kada su pčele počele sa naglim razvojem legla i njegovim proširenjem. Upotreba pesticida i herbicida je takođe uticala na količinu meda”, naveo je Rajković, i dodao da ne gubi nadu, da će učiniti sve da pčele prezime narednu zimu.
Iako ove godine nema kvantiteta, pčelari kažu da kvaliteta ne manjka.
“Kvalitet meda je i dalje dobar, iz razloga što su naši pčelinjaci stacionirani. Naš med je bez imalo vode. Obično, da mi med bio dobar, potrebno je da sadrži od 16 do 21 odsto vode. Prošle godine, kada smo radili analize u Tuzli, procenat vode je bio svega 16.5 odsto. To je idealno. Takav med, pakovan u tegle, može da traje i hiljadu godina. Nema bojazni od buđanja ili kvarenja”, objasnio je Đokić.
Pčelari nakon vrcanja meda, rade na prihrani pčela za zimsku sezonu.
“Nakon vrcanja meda, pčele se pripremaju za zimu. Tretirane su protiv krpelja i varoe. Što je do nas, mi smo odradili, kao da su pčele dale po 50 kilograma meda, a ne po kilogram ili dva. Za par dana završava se pčelarska godina, koja traje do 15. septembra”, rekao je Đorđević.
Kilogram meda se u Gračanici i okolini trenutno može nabaviti za oko deset evra.