Pri orezivanju voća, ostavljaju se samo rodne grane koje imaju potencijala za stvaranje pupoljaka.
„Sada je najbitnije izvršiti dobru rezidbu voća jer ima dosta polomljenih grana. Ima i grana koje su oštećene od parazita koji se javlja na plodu, a to su mahovina ili paprat. Od toga treba zaštiti voće. Najosnovnije je, ipak, da se voće lepo očisti, da se krošnja oslobodi i da ima dobar raspored grana, što će omogućiti bolji i krupniji plod“, navodi Dekić.
On napominje da bi voćari koji nisu u jesen završili prihranu, sada to trebalo da učine mešanim đubrivom.
„Đurbivo, kao što je 3-15, treba obavezno treba da se unese u zemljište, u nivou korenovog sistema jer ga biljka tada najbolje iskoristi. Azotna đurbiva mogu da se koriste tako što se dodaje i folijarno, preko lista ili površinski, pre kiše jer se tada lakše rastvara. Takođe, najbolja su organska đubriva, nakon kojih prihrana voću par godina nije potrebna“, naveo je on.
Posle orezivanja voća sledi prskanje crvenim i plavim uljima koja dezinfekuju stablo.
Dejana Todorovića iz Sušice zatekli smo u voćnjaku gde je završavao orezivanje šljiva. Voćarstvom se bavi već deset godina.
On je kazao da je sa orezivanjem voća počeo prošle jeseni, te da ga je toplo vreme sada podstaklo da taj posao završi.
„Bilo je dosta posla, mnogo je grana bilo u lošem stanju. Ostalo je još nešto malo posla oko voća, nakon čega sledi prskanje bakaranim preparatom. Najčešče koristim plavo ulje“, rekao je Todorović.
I on se slaže da je vrlo važno da se prilikom orezivanja ostave rodne grane, ali da se napravi lepa krošnja kako bi, unutar nje, sunce moglo da dopre do svake voćke.
„Sve sam naučio što se tiče orezivanja. Znam koje su grane rodne, a koje nisu. Ima dosta ’grana vodopija’ koje obavezno moraju da se uklone. Bitno je da se uklone sve loše grane, kako bi šljiva kasnije bila što krupnija. Naravno, tada je i kvalitet ploda znatno bolji“, smatra on.
Todorović pored tri postojeća voćnjaka, na jesen planira da zasadi još jedan. Kako je kazao, šljiva je voće od kojeg nema gubitaka.