Poljoprivrednici na centralnom Kosovu počeli su sa žetvom pšenice pre nedelju dana. Trenutne temperature ocenjuju kao idealne za vršu žita, ali nisu zadovoljni prinosom po hektaru, kao ni otkupnom cenom.
"Česte kiše su mnogo uticale na žito, prinos je slab, duplo manji nego što bi trebalo. U suštini, po hektaru se dobija oko 3 tone, ranijih godina je bilo 5 do 6 tona", kazao je za Kim radio poljoprivrednik Slaviša Mirić iz Donje Gušterice i dodao:
"S obzirom na otkupnu cenu žita, nije se isplatilo, ali vrša mora da se završi, ne možemo da ostavimo žito u polju. Cena za otkup nije prihvatljiva. Prošle godine je bilo 30 do 34 centi, a jefitnije je bilo i đubrivo", napominje Mirić.
Njegov komšija Grujica Lazić smatra da kvalitet žita nije loš, već osrednji.
“Oni koji su na vreme bacili đubrivo imaju bolji prinos. Međutim, pšenicu je napala i žitna rđa, a tečnost za njeno suzbijanje je bila skupa, do 50 evra, tako da se nije isplatilo. Otkupna cena žita i ono što smo uložili, na čistom smo gubitku. Đubre je koštalo do 17 evra, a 100 kilograma pšenice košta 20 evra, treba uložiti u traktor, kombajnu, seme, tako da smo na nuli", napominje Lazić.
Zbog povoljnih uslova tokom zime i proleća očekivalo se da će prinos pšenice biti i do 10 tona po hektaru.
„Međutim, u maju mesecu je pšenicu napala takozvana `rđa`, tako da ukoliko prinos bude do 4 tone po hektaru, bićemo zadovoljni. Skupo je đubre, kao i nafta, a sa cenom od 20 centi ne možemo da pokrijemo troškove. Da ove godine pšenicu nije napala bolest i da učestale kiše nisu uzrokovale previše vlage, prinos ne bi bio manji od 7 do 8 tona“, kazao je za Kim radio poljoprivrednik Skender Krasnići iz Konjuha.
„Očekujem od 4 do 4,5 tona po hektaru u zavisnosti od parcele. Ranijih godina je prinos bio veći, i kvalitet žita je bio bolji. Vreme je učinilo svoje, kiša je sve poremetila. Otkupnom cenom nismo zadovoljni, ali šta da radimo mi ne odlučujemo o tome“, rekao je Miloš Lazić iz Donje Gušterice.
Kvalitet zrna pšenice ove godine je bolji nego lane, smatra Ramiz Arifi zaposlen u mlinu u Lipljanu, koji već godinama unazad otkupljuje pšenicu.
„Prinos po hektaru iznosi od 3,5 do 4 tone. Prošle godine je cena bila viša, išla je do 30 centi po kilogramu, ove godine je 20 centi“, naveo je on.
Cena brašna po kilogramu u mlinu u Lipljanu iznosi oko 40 centi.
„Trudimo se da imamo što kvalitetnije brašno, moramo da vodimo računa o tome šta primamo jer kvalitet brašna onda neće biti dobar. Godišnje skladištimo oko 10 miliona kilograma pšenice“, kazao je Arifi.
Na području opštine Gračanica pod pšenicom je zasejano oko 3.800 hektara. Cena iznajmljivanja kombajne po hektaru ove godine iznosi od 120 do 150 evra.
Iz ove lokalne samouprave apeluju na poljoprivrednike da nakon žetve ne pale strnjišta, jer tim mogu da izazovu ozbiljne probleme po bezbednost ljudi i imovine, te utiču na ugrožavanje životne sredine i vazduha.