Dejan Todorović iz Sušice se bavi voćarstvom i pčelarstvom. Na površini od 70 ari ima tri šljivika u kojima uzgaja tri vrste ovog voća: stenlej, čačansku rodnu i čačansku lepoticu.
Na parceli od 40 je voćnjak star desetak godina. Ove godine je dao prinos od oko 8 tona šljiva.
„Berba šljiva počela je 15. avgusta, završiće se za koji dan. Do 15. septembra sve je obrano, ostalo je još nešto malo voća da se prikupi. Prezadovoljan sam ovogodišnjim rodom, uglavnom koristim šljive za rakiju, a uskoro planiram da se konkretnije bavim i njihovom prodajom. Ove godine na veliko prodajna cena šljive je 20 centi“, kazao je Todorović kome u berbi šljiva pomažu članovi porodice.
„Ukoliko druga dva mlada šljivika sledeće godine rode, moraću da zaposlim i radnike“, rekao je.
Todorović je naveo da voćnjak iziskuje dosta truda i rada, te da najviše posla ima oko krojenja (orezivanja) voća u jesen.
„Posla u voćnjaku ima tokom cele godine. Prihrana šljiva vrši se tokom cele sezone. S jeseni dodajem stajsko đubrivo, nakon berbe sledi kultiviranje oko stabala, a ostale delove kosim. Tokom proleća izbegavam prskanje hemijskim sredstvima zbog pčela“, rekao nam je Todorović koji je nezadovoljan prodajom šljiva, pa ih uglavnom poklanja rodbini, prijateljima i komšijama.
Slobodanka Jovanović iz Preoca svake godine od svojih šljiva priprema džem, slatko, a bude šljiva i za rakiju.
„U našem voćnjaku ima oko stotinu stabala šljiva. Uglavnom amerikanke. Rod je ove godine dobar, ali čini mi se da je više bilo prošle sezone. Dosta smo i prodali po ceni od 50 centi po kilogramu. Na drveću ima još nešto malo šljiva, očekujemo da se sa berbom završi u toku sledeće nedelje“, rekla je Jovanovićeva za RTV Kim.
Agronom Voja Dekić iz Donje Gušterice ističe da je rod šljiva moravki ove godine znatno manji zbog kasnih mrazeva u proleće, ali da zato šljiva amerikanka, i stenlejka imaju veći prinos roda, te da je njihov kvalitet zadovoljavajući.
„Rana šljiva ili moravka, kako je kod nas poznata, ove godine je dala manji prinos. U proleće je stradala od kasnih mrazeva koji su njen rod smanjili za više od 50 odsto. Dok su čačanske rodne, i druge sorte šljiva imale bolji rezultat, a i kvalitet polodova je bio dobar, šljive su sočne i slatke. Bilo je dosta kišnih dana, a šljivama je odgovarala vlaga, pa nije bilo potrebe za zalivanjem. Ljudi slabo kupuju šljive, pa uglavnom od šljiva pripremamo rakiju“, rekao je Dekić.
On podseća da nakon berbe voćnjak treba tretirati preparatima protiv korova da bi kultiviranje koje sledi, kako bi se voćnjak pripremio za zimski period, bilo lakše i kvalitetnije urađeno.
„Nakon završene berebe, u voćnjaku se pojavio širokolisni korov, zato je potrebno prskanje herbicidima. Nakon par dana korov će da uvene i olakšaće kultiviranje zemljišta u koje se dodaju minelralna đubriva na bazi fosfora i kalijuma“, objasnio je Dekić.
Smatra se da je domaća šljiva nastala hibridizacijom između trnjine i džanarike. Do danas je proizveden veliki broj sorti domaće šljive, preko 2000. Gaji se u čitavoj Evropi, izuzev krajnjeg severa, u severnoj i južnoj Africi, severozapadnoj Indiji, istočnoj Aziji i Severnoj Americi.