Pomalo iznenađujući susret dva predsednika sredinom meseca rezultirao je postizanjem deklaracije "putem koje su se Crna Gora i Kosovo saglasili da kosovski parlament uloži napore i konačno ratifikuje Sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom".
Vujanović i Tači tada su pozvali Skupštinu Kosova da izvrši ratifikaciju ovog sporazuma. Zajednički poziv upućen je "polazeći od međusobnog poverenja, dobre volje i potrebe daljeg unapređenja odnosa, a poštujući suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost obe države, uz ispunjavanje obaveza iz Povelje UN i poštovanja Strategije Evropske komisije za Zapadni Balkan".
Predsednici su tada pozvali nadležne u Crnoj Gori i Kosovu "da se, nakon ratifikacije, diplomatskim kanalima, međusobno obaveste da je sproveden postupak ratifikacije sporazuma i konstatuju da je stupio na snagu, čime su se stvorili uslovi da se formira Zajednička radna grupa za obeležavanje granične linije.
"Ova radna grupa će, ukoliko bude potrebno, ponovo razmotriti i eventualno korigovati sektore u pravcu Čakora i Žljeb Kule, a takva mogućnost je predviđena članom 7 stav 3 navedenog sporazuma", zaključeno je.
Na Kosovu je, ipak, nastavljen sukob oko ratifikacije ovog sporazuma.
Demokratski savez Kosova smatra da deo Zakona o ratifikaciji sporazuma o demarkaciji granične linije sa Crnom Gorom nikako ne može da bude nalaz državne komisije od 03. decembra 2017. koju je predvodio Špejtim Bulići.
Bulići je nakon objavljivanja izveštaja ove komisije izjavio "da je Kosovo izgubilo teritoriju", ali je ocenio "da ovo pitanje ne sme imati političke implikacije, te da je potreban konsenzus".
Kujtim Šalja iz DSK-a smatra da rasprava o Zakonu još nije počela, inistira na poštovanju procedure i njegovom razmatranju, protiveći se njegovom usvajanju po hitnom postupku.
"Problem postoji u odnosu na političke stavove i ima političko rešenje koje je, nadam se, blizu", rekao je Šalja.
Samoopredeljenje je još radikalnije u svojim stavovima o problemu razgraničenja. Članovi ovog pokreta su kosovskog predsednika Hašima Tačija tužili Specijalnom sudu za izdaju zbog potpisivanja sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom 2015. godine.
Šef poslaničke grupe Samoopredeljenja Glauk Konjufca smatra da je "mnogo važnije očuvati teritoriju Kosova od liberalizacije viza za građane Kosova".
"Za gubitak i odustajanje od teritorije treba pitati ljude, a ne onoga koji je potpisao" (sporazum), rekao je Konjufca za govornicom u skupštini Kosova, dodajući da "glasove za demarkaciju" ne treba tražiti u opoziciji.
"Zašto tražite od opozicije da glasa za demarkaciju? Za ovo je odgovoran onaj ko je potpisao Sporazum. Opozicija nije odgovorna", dodao je Konjufca.
Iako partije na vlasti i stranke manjina, sem Srpske liste (čiji poslanici nisu danas bili u skupštinskoj sali), podržavaju usvajanje Zakona o ratifikaciji sporazuma o demarkaciji granične linije sa Crnom Gorom po hitnom postupku, poslaničke većine za njegovo izglasavanje još uvek nema, a veliko je pitanje hoće li je biti i naredne srede.
Ukoliko se o Zakonu bude glasalo i on ne "prođe", njegov predlog će ponovo moći da bude razmatran u parlamentu nakon dodatnih 10 dana pauze.
Podsetimo, crnogorski Parlament je ratifikovao originalni Sporazum potpisan u Beču, 26. avgusta 2015. godine, u koji nije uključen sporazum Vujanović-Tači, a kosovska Skupština će po hitnom postupku, ili nakon razmatranja, usvojiti zakon koji će uključiti sporazum Tači-Vujanović.
Tu nastaje opšta pravna konfuzija zbog nemogućnosti jednostranog menjanja bilateralnih ugovora i situacije da su parlamenti usvojili različite akte o istom pitanju, pa nije isključeno da će se oko ove teme i dalje "lomiti koplja" ne samo na Kosovu, već i u Crnoj Gori.