To udruženje smatra da odluka o vraćanju imovine manastiru Visoki Dečani proističe iz zakona iz vremena Slobodana Miloševića, protiv kojih su se, kako navode u saopštenju, "borile sve demokratske države sveta", prenela je Gazeta ekspres.
Udruženje tvrdi da srpski manastir Dečane niko ne ugrožava, pa ni Albanci, već samo, kako je navedeno, "zlonamerna politika srpskog osoblja manastira". Takođe smatraju da sporna imovina pripada Dečanima, a ne Savi Janjiću, igumanu Visokih Dečana.
Fon Kramon je nedavno pozvala kosovske vlasti da zaštite srpsko pravoslavno crkveno nasleđe na Kosovu i Metohiji. Ona je napisala na Tviteru, uz fotografiju sa igumanom Visokih Dečana Savom Janjićem, da poziva vladu u Prištini da sprovede davno zakasnelu presudu ustavnog suda, jer vladavina prava znači jednak tretman svih.
Ona je dodala da Visoki Dečani treba da budu mesto koje ujedinjuje sve građane i premošćuje jaz između zajednica, ocenjujući da manastir Dečani i Sava Janjić mogu da imaju konstruktivnu ulogu u društvenom dijalogu.
Srpski srednjevekovni manastir Visoki Dečani izložen je kontinuiranim napadima lokalnih Albanaca, a uvršten je na listu najugroženijih lokaliteta kulturnog nasleđa Evrope za 2021. godinu. To je jedini spomenik u Evropi koji se 20 godina u kontinuitetu nalazi pod snažnom vojnom zaštitom KFOR.
Visoki Dečani su 2004. godine uvršteni u listu spomenika svetske kulturne baštine Uneska.
Na manastir su nekoliko puta ispaljivane minobacačke granate, a ispred Visokih Dečana su 2016. godine uhapšena četvorica Albanaca sa oružjem i municijom, a čijem je automobilu pronađena i literatura islamističke sadržine. Vlasti Kosova, odnosno Opština Dečani, više od pet godina odbijaju da sprovedu odluku ustavnog suda i upišu 24 hektara zemlje kao imovinu Visokih Dečana.
Manastir je ugrožen i namerom lokalnih vlasti u Dečanima da kroz zaštićenu zonu oko manastira izgrade put Dečani - Plav.