"Nikakav skup koji organizuje Srbija, niti bilo koja međunarodna organizacija te vrste, ne postoji niti postoji zahtev za tom posetom. Reč je o pokušaju odvraćanja pažnje sa značajnijih trema", rekao je Đurić za RTS i dodao da su sve to medijske spekulacije.
Upitan zbog čega je Tačiju na taj način potrebno odvraćanje od značajnijih tema, Đuriće je objasnio da je bilo mnogo "loših izjava koje su Tači i kosovski pemijer Edi Rama davali prethodnih dana".
"Bilo je mnogo loših izjava koje su davali Tači i Rama prethodnih dana i oni su pretrpeli određenu političku štetu u međunarodnim krugovima i regionu zbog pozivanja na destabilizaciju regiona. Kao da je bilo potrebno da se ođednom baci u fokus neka izmišljena, druga tema, da bi se sa toga skrenula pažnja", smatra Đurić.
Govoreći o zvaničnoj proceduri za dolazak Tačija, Đurić je precizirao da 72 sata ranije, preko oficira za vezu, dolazi do obaveštenja o poseti pokrajinskog zvaničnika.
Upitan kakva bi bila reakcija srpskih vlasti ako se Tači ipak pojavio u Beogradu, Đurić je rekao da pravosudni organi Srbije tretiraju svakog građanina na isti način.
"U tom smislu i taj naš građanin bi se u skladu sa našim zakonima našao kao predmet rada određenih institucija, ali to je posao za te institucije", kategoričan je Đurić.
Šest tačaka Briselskog sporazuma nije ostvareno
Đurić je izjavio da neka prava srpskog naroda dogovorena Briselskim sporazumom još nisu ostvarena i ukazao da će upravo tih šest tačaka biti jedna od tema u narednoj rundi dijaloga u Briselu 21. aprila.
"Prvih šest tačaka Briselskog sporazuma, koje se odnose na prava srpskog naroda na Kosovu i Metohiiji, potpuno je neostvareno i želimo da razgovaramo o tome kako da se te tačke što brže ostvare", rekao je Đurić.
On je rekao da je sada potrebno da ono što je dogovoreno, konačno bude i sprovedeno.
"Glavna stavka, a to je osnivanje zajednice srpskih opština, je nešto zašta ćemo se sigurno izboriti i to je ključni neohodan korak za dalju normalizaciju donosa", dodao je Đurić.
On je dodao da će se u Briselu razgovarati i o imovini, energetici i telekomunikacijama.
Pitanje imovine je, kako je naveo, veoma visoko kotirano na listi srpskih prioriteta, a kao primer naveo je da je 40.000 srpskih stanova i kuća još uvek "pod okupacijom".
"Delegacija Srbije na čelu sa predsednikom vlade tražiće odgovore na sve to", rekao je on.
Đurić je zaključio da je Srbija sve svoje obaveze iz Briselskog sporazuma u potpunosti ispunila.