Daka je razrešena sa obrazloženjem da predsedavajući CIK-a mora da bude nepristrasna ličnost, iz visokog nivoa pravosuđa, sa izvornim mandatom u Apelacionom ili Vrhovnom sudu.
U odluci se navodi da bi predsedavajući CIK-a trebalo da podleže principu nepristrasnosti, kao proceduralna i suštinska garancija da njegov položaj u upravljanju konsultacijama i donošenjem odluka o CIK-u ne krši objektivni integritet izbornog sistema.
Osmanijeva je u odluci navela da je Valjdete Daka svojim delovanjem, posebno tokom prevremenih izbora 14. februara, narušila nezavisnost i integritet CIK-a.
U odluci se još dodaje da su postupci predsedavajuće Dake umanjili poverenje u CIK i takođe bili u suprotnosti sa ustavom.
"Oslanjajući se na činjenicu da se uskoro očekuju lokalni izbori 2021, predsednik CIK-a ni na koji način ne sme da bude uzrok gubitka poverenja građana u ovu instituciju", navela je Vjosa Osmani u odluci.
Valjdeti Daka to je drugi mandat ne čelu CIK-a. Za predsednicu CIK-a u trajanju od sedam godina, imenovao ju je Hašim Tači 2018 godine.
Prištinski mediji su ranije danas izvestili da je Osmanijeva zatražila od Dake da podnese ostavku, što je ona odbila.