Mnogo je konfuzije oko mandata Specijalnog suda, što političari koriste za širenje dezinformacija i mitova, kaže Nenad Maksimović iz Centra za mir i toleranciju, napominjući da je najveća odgovornost na predstavnicima suda koji bi trebalo da budu prisutniji u javnosti.
Maksimović u tom smislu pojašnjava da mandat Specijalnog suda pokriva isključivo zločine koji su počinili pripadnici OVK u periodu od 1998. do 2000. godine, a koji su opisani u izveštaju Dika Martija. Nijedan drugi zločin neće biti tretiran od strane ovog suda, kaže Maksimović čija je organizacija učetvovala u istraživanju „Percepcija javnog mnjena o radu i mandatu Specijalnog suda za Kosovo“.
„Sud se neće baviti ni Livadicama, neće se baviti ni ubistvom dece u Goraždevcu, neće se baviti svim izolovanim pojedinačnim slučajevima ubijanja, zastrašivanja Srba i pripadnika nealbanske zajednice u tom periodu, već isključivo zločinima koji su navedeni u izveštaju Dika Martija. Mislim da je vreme da se pojasni porodicama žrtava da nemaju prevelika očekivanja“, kazao je Maksimović, podsećajući se ovaj Sud neće baviti ni zločinima koje su počinili pripadnici srpske vojske i policije nad Albancima.
Bekim Bljakaj, direktor Fonda za humanitarno pravo na Kosovu, ne veruje da će Specijalni sud doneti pomirenje između Srba i Albanaca na Kosovu. Očekuje da će mnogi biti razočarani radom suda s obzirom da će se, kako kaže, mali broj slučajeva procesuirati, čime ni pravda neće biti zadovoljena za sve.
„Vrlo mali broj žrtava će videti pravdu, a većina njih će ostati bez pravde. Nažalost njihova očekivanja danas su previsoka, maltene svaka porodica srpskih žrtava ima neku neku nadu da će baš predmet gde je stradao član njihove porodice biti procesuiran pred tim sudom. Sa druge strane, većinsko albansko stanovništvo je nezadovljno jer ovaj sud doživljavaju kao jednostran koji će suditi samo Albancima“.
Za razliku od svojih sagovornika, Nora Ahmetaj, aktivistkinja za ljudska prava na Kosovu, veruje u međunarodno pravo i očekuje da će se oni koji su počinili zločine naći iza rešetaka. Ona međutim, ne želi da spekuliše ko bi od kosovskih zvaničnika mogao da se nađe na „optuženičkoj klupi“.
„Ko će tu da bude, da li će to biti Hašim Tači ili neki moj rođak ili rođaka ili N.N. osoba, ne znam. Za mene žrtva ima ime i prezime, kao što i zločinac ima i prezime pre nego što ima etničku pripadnost. Ja bih samo volela da krenemo jednom da se time bavimo ozbiljno. Svako ko je nešto počinio zaslužuje kaznu, a da žrtve mogu konačno da nađu neki unutrašnji mir i da veruju u pravdu“.
Bljakaj kaže da je zbog zaštite svedoka dobro što se ne znaju imena osumnjičenih.
„Možda je dobro da ne znamo ko će biti optužen, onda ne znamo ni za koje događaje a prema tome ne znamo ni koji su mogući svedoci. Mislim da je Specijalni sud naučio lekciju Haškog tribunala i vrlo posebnu pažnju je obratio na zaštitu svedoka i prema tome dobro je da ne znamo ko su potencijlni svedoci i prema tome ne može niko da utiče na njih“.
Direktor CPT-a Nenad Maksimović kaže da su Srbi koji su učesetvovali u istražvanju bili vrlo skeptični po pitanju zaštite svedoka.
„73 posto kosovskih Srba smatra da nije bezbedno za svedoke da svedoče pred Specijalnim sudom upravo zbog prethodnog iskustva neuspešne zaštite svedoka u ranijim suđenjima i slučajevima ubistava i zastrašivanja svedoka“.
Istraživanje koje su sproveli CPT, Integra, Impuniti watch i Pax, je pokazalo da bi podizanjem prvih optužnica moglo doći do eksalacije na Kosovu, te da su bojni učesnici ankete kazali da su spremni da protestuju.
Posebno je zabrinjavajuće, kaže Maksimović, da je među visokoobrazovanim Albancima izražena volja za protestima. Zato je, smatra, najveća odgovornost na domaćim političarima, ali i na predstavnicima vlasti u Srbiji koji bi trebalo da se uzdrže od bilo kakvih zapaljivih komentara u vezi Specijalnog suda.
Nora Ahmetaj kaže da bi u slučaju protesta ili eskalacije nasilja morali da reaguju predstavnici vlasti i policije, podsećajući na uspešno održavanja prve Gej parade u Prištini.
Bljakaj, međutim, ne veruje da su emocije među Albancima toliko jake da bi to dovelo do sprečavanja izručenja optuženih za ratne zločine i do nasilnih protesta.