Priština je danas okićena kosovskim zastavama, u njihovim institucijama neradan je dan pa su i ulice pune ljudi. Na glavnom šetalištu muzika i naizgled slavlje, a pojedini građani nisu sigurni šta treba slaviti, jer ostadoše željni neispunjenih obećanja.
„Nisu ispunjena očekivanja građana i nikada neće biti, oni (političari) gledaju samo svoje interese, za narod se niko ne brine, nemaju ljudi drva, nemaju hleba da jedu“, rekao je Idriz.
„Ništa se nije promenilo, apsolutno ništa. Ne verujem da će biti bolje“, kaže Isuf Kadriu.
„To je dosta teško pitanje, mislim da su stvari dosta krenule na bolje, ima dosta onih i koje nisu. Očekivanja se nikada ne ispune, ne samo ovde, već i u okruženju. Mislim da treba više da se radi“, kazao je Ismail Hamiti.
„Ja mislim da su delimično ispunjena očekivanja. Ekonomija je najveći problem, mladi odlaze van samo zbog toga“, kazao je Sami Zugaj.
Urednica na ETV Lajvu Teuta Arifaj ističe da 13 godina posle nezavisnosti Kosovo i dalje traži svoje puno pravo kao nezavisna država. „Nezaposlenost je velika, ekonomski razvoj veoma slab, zdravstveni i sudski sistemi su loši“, ističe Arifaj.
„Znamo da je većina zamalja evropske unije priznalo Kosovo, ali su tu onih pet država koje ne priznaju i to onda stvara određene probleme. Osim toga, Kosovo je daleko od učlanjenja u UN, i ovo su problemi koji se ponavljaju iz godine u godinu. S druge strane, Kosovo i dalje nema viznu liberalizaciju, nije napredovalo što se tiče evropskih integracija, i dijalog sa Beogradom do sada nije dao konkretne rezultate“, dodala je Arifaj.
S druge strane, novinar Televizije 21 i autor emisije „Klik“ Ljeart Hodža ističe da su poslednja dešavanja na Kosovu doprinela i boljoj atmosferi.
„Pre samo tri dana prošli smo test koji je bio vrlo važan za Kosovo kao državu, i za Kosovo kao novu demokratiju. Imali smo izbore, koji su uprkos svim pritiscima, tenzijama, i onome što je karakteristično za Balkan kada je reč o predizbornoj kampanji, bili fer i demokratski. Sa ovom ocenom se slažu i svi relevantni međunarodni faktori. Tako da, ako ništa drugo, to što je demokratija stabilnija i što su ljudi imali još jednom šansu da izraze svoju volju na biračkim mestima jeste razlog za slavlje“, rekao je Hodža.
„Kosovo i Srbija i dalje smatraju sebe neprijateljskim državama“, dodala je Arifaj.
„Pomirenje nije nigde na vidiku i položaj Srba na Kosovu, lično smatram, da se posle nezavisnosti poboljšao, ali ipak nije dovoljno dobar i srpska zajednica i dalje živi na neki način izolovano od većine Albanaca. Mislim da smo daleko od suživota, mislim na Srbe i Albance“, rekla je Arifaj.
Srbi svakako nemaju razloga za slavlje, „jer su svih ovih 20 godina diskriminisani, bezbednosno ugroženi i obespravljeni“, smatra glavni i odgovorni urednik radio Goraždevca Darko Dimitrijević.
„Srbi Kosovo ne doživljavaju kao nezavisno još uvek. Mislim da je to proizvod većinske zajednice i da Srbima ništa dobro nije donelo, u smislu nepoštovanja zakona. Srpska zajednica i ostale manjinske zajednice su često na marginama, ako ne i ispod tih margina nekih osnovnih ljudskih prava. Diskriminasani u svakom pogledu kada je u pitanju jezik, kada su u pitanju imovinska prava, kada su u pitanju prava na zapošljavanje, na sva moguća životna pitanja. Jednostavno ne osećaju sebe kao deo te priče“, istakao je Dimitrijević.
Sa njim se slaže i Dušan Radaković iz Centra za zastupanje i demokratsku kulturu (ACDC).
„Ne vidim neki boljitak što se tiče Srba, mislim da iste problem imamo još od 2008. godine kada je bila euforija proglašenja nezavisnosti. Mislim da se mi Srbi sada suočavamo sa još većim problemima, manje poštovanja, zagarantovanih zakona, i o jeziku, o slobodi. Imamo stalne napade na povratnike, imamo uskraćivanje prava. Možda smo još u podređenijoj situaciji nego što smo bili 2008 godine, iako Albanci pričaju da imamo najbolja prava u Evropi, mislim da je čak obrnuto“, naveo je Radaković.
On ističe da je vreme da se Srpska lista, koja je dobila 10 mandata u kosovskom parlamentu, „izbori za bolja prava srpske zajednice i ostalih manjinskih zajednica koje su deo strukture na Kosovu“.
Direktor „Foruma za razvoj i multietničku saradnju“ (FDMC) Dejan Radivojević napominje da je paradoks celog procesa „da smo i dalje razdvojeni, a da živimo jedni pored drugih“.
„Mislim da se sa izgradnjom demokratskih kapaciteta nije mnogo požurilo i da nije ostvaren napredak koji je bio očekivan posle takozvanog samoproglašenja. Mislim da institucije nisu napravile dobar posao što se tiče obećanja i onog što je bilo obećavano pre proglašenja nezavisnosti. I posle 20 godina tapkamo u mestu što se tiče svih segmenata samog razvoja, političkog razvoja, plitičkog pluralizma, ekonomskog i socijalnog razvoja“, kazao je Radivojević.
Na vanrednoj svečanoj sednici kosovskog parlamenta, 17. februara 2008. godine je usvojena Deklaracija o nezavisnosti Kosova, koju je obrazložio tadašnji kosovski premijer Hašim Tači.
Za deklaraciju o samoproglašenju izjasnilo se svih 109 poslanika parlamenta.