Detaljan izveštaj o političkom životu Srba na Kosovu od 1999. godine do danas sačinjen je u okviru Open inicijative. Ovaj dokument pod nazivom „Političke partije kosovskih Srba u političkom sistemu Kosova: Od pluralizma do monizma“ objašnjava da su se na tom političkom putu Srbi uvek nalazili „između čekića i nakovnja“.
„Upkos brojnim pokušajima oni nisu uspeli da samostalno artikulišu autohtonu kosovsko-srpsku politku. Isto tako, ostali izazovi sa kojima su se suočili Srbi su demografskog deficita, iseljavanja stanovništva, nedostatka ljudskog potencijala, kao i gubitka intelektualne i akademske elite. Tako da su kosovski Srbi kroz vreme bili politički instrument, a ne značajan politički akter“, ističe autorka istraživanja Jovana Radosavljević.
Od 2013. godine i formiranja Srpske liste zvanični Beograd ima jak uticaj na političke predstavnike Srba na Kosovu, pa se i društveno politička situacija i nepostojanje pluralizma u Beogradu reflektuje na političku situaciju i pluralizam Srba na Kosovu, istakla je ona detalje izveštaja tokom predstavljanja u Medija centru u Čaglavici.
„Politički život kosovskih Srba obeležen je partokratijom i klijentelističkim odnosom između građana i političkih partija, a ovakav stav potvrđuje i činjenica da oko 90% ispitanika smatra da se u političke stranke ljudi uglavnom uključuju kako bi došli do dobrog posla. Među kosovskim Srbima ne postoji dovoljno jaka politička identifikacija, tako da o tome govori i činjenica partijskog članstva ili ono što zovemo „preletanje iz partije u partiju““.
Špetim Gaši iz Saveta za inkluzivno osnaživanje samtra da su političkom sistemu Kosova, Srbi ključni za stvaranje koalicija, ali da nisu ključni za kreiranje politike. Srpska politika na Kosovu je, po njegovom mišljenu, ogledalo politike u Beogradu.
„Oni su kao u vladi ali nisu. Ovaj princip - „prihvatamo Kosovo, ali ga ne priznajemo“ na to ljudi gledaju kao na - „oni nisu naši“.
Međutim, Gaši smatra da sadašnji politički predstavnici Srba u centralnim institucijama odgovaraju i Prištini i međunarodnoj zajednici.
„Za to je važno da imate jednu partiju ili instrument koji sluša. Kad mu kažu: „Radi“. Oni će da rade. Srpska lista ili neka druga partija koja sprovodi integraciju severa. Da budemo iskreni, za Prištinu i međunarodnu zajednicu je najvažnija integracija severa, ne demokratija u srpskom društvu. A Srpska lista je jedina koja je sprovela Briselski sporazum. Da mi je neko pre 10 godina rekao da će Srbi na severu glasati na nekom papiru na kome piše „Republika Kosovo“, ko bi to pomislio? A sada se to dešava svake godine. To može samo neka monopolizovana partija, kao što je Srpska lista“, rekao je Gaši.
Ivan Nikolić iz Komunikacije za razvoj društva (CSD) ističe da građani ni posle 20 godina nisu shvatili koliko je njihova uloga u političkom životu važna.
„Ono što mene nekako najviše brine i zbog čega mi je izuzetno žao to je deo izveštaja koji se odnosi na mlade i na činjenicu da ne žele da učestvuju u političkom životu i što su odavno pomireni sa činjenicom da tu ništa ne mogu da promene i da učešće u politici vide samo kao alat zarad ispunjenja neki ličnih ciljeva, a to je stvarno žalosno“, kaže Nikolić.
Iako panelisti nisu decidno potvrdili rezultate istraživanja da se na svaki pokušaj političkog organizovanja reaguje pritiskom, da se oni koji žele da se bave politikom „provlače kroz blato“, te da im se preti, u jednom su se složili da Srpska lista ima jak politički uticaj, te da novi ljudi ne mogu da promene ništa.
"Apsolutno postoji pritisak, ali ogroman broj ljudi koji nije ni osetio pritisak to uzima kao argument: „Ne neću, da možda posle ne bi imao neki problem“ i td. Mislim da je ključna stvar sledeća: Ne razumeju procese, nisu spremni da se uhvate u koštac sa tom vrstom izazova, ali sa druge strane vide i jakog oponenta sa druge strane“, kaže Nikolić.
Osim na centralnom nivou, promena neće biti na lokalnom nivou. Smatraju da će se možda pojaviti tek po neki novi kandidat za odbornike na predstojećim lokalnim izborima.
Celokupan izveštaj „Političke partije kosovskih Srba u političkom sistemu Kosova: Od pluralizma do monizma“ možete pročitati OVDE.