Unija je od 2014. do 2020. godina potrošila oko 700 miliona evra da bi pomogla Albaniji, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu da sprovedu reforme u oblastima kao što su nezavisnost pravosuđa, ali je to imalo malo uticaja, navodi se u izveštaju, prenosi Politiko.
"Podrška Evropske unije vladavini prava na Zapadnom Balkanu očigledno nije bila uspešna i nije dovela do značajnijih promena", rekao je Juhan Parts, član Suda zadužen za pisanje izveštaja.
Mnoge članice EU smatraju da je uspostavljanje visokih demoratskih standarda u njihovom susedstvu važno za stabilnost i bezbednost Unije, posebno zbog toga što svih šest zemalja pretednuju da jednog dana budu deo zajedničkog evropskog bloka.
"Umereni napredak koji je napravljen u prethodnih 20 godina predstavlja pretnju održivosti pomoći koji Evropska unija obezbeđuje u okviru pristupnog procesa. Konstantne reforme gube na kredibilitetu ako ne daju opipljive rezultate", kazao je Parts.
On smatra da napredak izostaje zbog manjka političke volje u regionu, kao i zbog nedostataka u pristupu Evropske komisije projektima na Zapadnom Balkanu.
"Revizija projekata koje smo razmatrali pokazuje da se oni realizuju u skladu sa planom kada se radi o tehničkoj pomoći, povećanju kapaciteta i efikasnosti institucija, ali tamo gde je reč o usavršavanju zakonskog okvira u cilju povećanja nezavisnosti pravosuđa, politička posvećenost je često bila manja", istakao je Parts.
U izveštaj se navodi i da finasiranje regiona u sklopu IPA instrumenta u periodu 2014-2020 nije bilo uslovljeno striktnom klauzulom koja bi obezbeđivanje sredstava povezala sa zaustavljenim reformama.
Evropska unija je retko koristila mogućnost da suspenduje finansijsku podršku u okviru IPA ukoliko reforme ne napreduju u zadovoljavajućem obimu, stoji u izveštaju.
Zbog svega toga, Evropski finansijski sud se sada zalaže za niz izmena u načinima na koji Unija prilazi reformama u oblasti vladavine prava na Zapadnom Balkanu i daje više preporuka, uključujući uspostavljanje indikatora na osnovu kojih bi se pratio napredak u pitanjima kao što je sloboda izražavanja.
Evropskoj komisiji i Evropskoj službi za spoljno delovanje preporučuje se da pojačaju podršku civilnom društvu i medijima u regionu i da, pogotovo, raspodelu novih fondova mnogo čvršće uslove napretkom u ispunjavanju kriterijuma vladavine prava.
Predstavnik za medije Evropske komisije rekao je da pozdravljaju izveštaj, koji je nazvao "korisnim doprinosom".
Vladavina prava ostaje ključni uslov u procesu pristupanja i određivaće brizinu kojom svaka od tih država napreduje na putu ka EU, rekao je on.
Istakao je da je Evropska unija 2020. godine već ažurirala svoj pristup procesu proširenja i sada ima "snažan fokus na vladavinu prava na Zapadnom Balkanu".