Sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Nemanja Starović kazao je da bi broj zemlja koje bi preispitale i povukle odluku o priznanju Kosova bio daleko veći u odnosu na one koje bi ga priznale.
Starović je za TV Tanjug, upitan da prokomentariše navode da je deset zemalja spremno da povuče priznanje ako bi Priština incirala nova priznanja, podsetio da je u kampanji koju je Srbija pokrenula 2017. godine 18 zemalja povuklo odluku o priznavanju nezavisnosti.
Profesor međunarodnog prava iz Prištine Afrim Hoti izjavio je da su odluke o priznanju neke države po međunarodnom pravu neopozive.
"Povlačenje priznanja ne postoji kao praksa u međunarodnom pravu, zbog toga definitivno mislim da su to nagađanja. Međutim, s obzirom na činjenicu da zemlje trećeg sveta, poput Afrike i Azije, nemaju konsolidovane demokratske sisteme i mogu biti izložene eventualnom pritisku trećih strana, u ovom slučaju iz Republike Srbije ili nekih njenih pristalica, poput Kine ili Rusije. Inače, ovo je definitivno samo tema političkih debata i spekulacija i nema veze sa stvarnošću", rekao je Hoti za Kosovo onlajn.
Predrag Rajić iz Centra za društvenu stabilnost smatra da zemlje koje bi mogle da preispitaju svoje ranije donesene odluke, odnosno da povuku priznanje, jesu mnoge države sa afričkog kontinenta, ali i na Bliskom istoku.
Politika pretpostavlja da je reč o zemljama iz Afrike i Azije, ali se njihov naziv ne pominje, pre svega zbog mogućeg pritiska kojem bi bile izložene od SAD.
Pre izvesnog vremena predsednica Kosova Vjosa Osmani se u Tokiju sastala sa premijerom Japana Jošihidom Sugom. Kako su tada preneli mediji, ona je zatražila podršku te zemlje za nova priznanja Kosova i članstva u međunarodnim organizacijama.
Osmanijeva je i nedavno održanom Godišnjem samitu Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) tražila priznanje Kosova od strane država učesnica koje ga još uvek nisu priznale "jer je to nepovratna realnost".
Nikola Selaković je, na pitanje da li je tačno da desetak država spremno je da povuče svoje odluke o priznanju Kosova, ukoliko Priština krene u proces ponovnog priznanja, odgovorio da je Beograd lojalan partner i odgovoran prema onome što se dogovori.
"Vašingtonskim sporazumom je uspostavljen dogovor da Beograd ne vodi kampanju ‘odpriznavanja’, niti da se Priština prijavljuje za članstvo u međunarodnim organizacijama ili da vodi novu kampanju priznavanja. Mi se svoje obaveze držimo i držaćemo je se, a ako one budu prekršene sa druge strane znamo šta nam je činiti", rekao je Selaković juče u Nišu, a preneo Tanjug.
Istraživač međunarodnih odnosa Škole za diplomatiju u Ženevi Adi Bećiri smatra da bi strategija lobiranja Prištine trebalo bi da bude izgrađena u koordinaciji sa transatlantskim državama.
"Trebalo bi da koristimo i prijateljske veze sa SAD i Evropljanima poput Nemačke i Francuske da bismo povećali podršku pet zemalja koje su članice EU. Na primer, Nemačka bi mogla da pomogne u približavanju naših odnosa sa Slovačkom, dok bi Francuska, zbog svojih tradicionalnih veza sa Rumunijom, mogla značajno da utiče na bilateralne odnose Kosova sa rumunskom državom ", kazao je nedavno Bećiri, javio je RTS.
Prema rečima predsednika Srbije, do 1. septembra obe strane imaju obavezu da nema lobiranja za "priznanje i otpriznavanje".
"Ako od 1. septembra, ili možda pre toga, krenu u akciju priznavanja, mi ćemo se tome suprotstaviti", rekao je Aleksandar Vučić, a preneo, između ostalih i Juronjuz Srbija.
Ministarka spoljnih poslova Kosova Donika Gervala rekla je da su odnosi Kosova sa Grčkom u blagom usponu, dodajući da se iz ove zemlje očekuju "dobre vesti".
"Sa Grčkom smo na dobrom putu da konsolidujemo način na koji smo predstavljeni. Pregovaramo da to još više ojačamo. Ne mogu da kažem ni datume, ni mesece, ni nedelje, jer nije ozbiljno govoriti o stvarima koje bi mogle da se dogode u budućnosti, spekulišući sa datumima. Ali, mogu da vam kažem da smo sa Grčkom na vrlo dobrom putu. Uskoro ćemo imati dobre vesti iz Grčke“, rekla je Gervala u intervjuu za RTK, ali nije precizirala kada će doći te vesti.
Vlada u Prištini, na čijem je čelu Aljbin Kurti, u svom programu među prioritetima ima jačanje međunarodnog subjektiviteta Kosova, uključujući napore za priznavanje, članstvo u međunarodnim organizacijama i ekonomsku i kulturnu saradnju. U Ministarstvu spoljnih poslova u Prištini kažu da prioritet ostaje priznanje pet zemalja Evropske unije koje još uvek odbijaju na priznaju jednostrano proglašenu kosovsku nezavisnost.
"MIP radi sa jasnim planom i sa velikom ozbiljnošću na uspostavljanju odnosa sa državama koje nas ne priznaju. Prioritet vlade Kosova ostaje produbljivanje odnosa sa pet zemalja EU koje još uvek nisu priznale Kosovo kako bi se te zemlje pridružile zemljama koje priznaju, ali ne ostavljajući po strani posvećenost na svim kontinentima da se obezbedi priznavanje drugih. Tako nešto se radi koordinirano i prema konkretnom planu", navedeno je u odgovoru tog ministarstva prištinskim medijima.