U dokumentu se navodi da je Kosovo pogođeno hibridnim ratom Rusije koja, kako se navodi, zajedno sa Srbijom ima za cilj podizanje tenzija na severu Kosova i rasplamsavanje međuetničkog sukoba.
"Srbija je kontinuirano pokazivala da ima veštine, kapacitete i nameru da ostvari svoje interese zadiranjem u interese i državnu bezbednost Kosovo. Srbija nastavlja da sinhronizovano koristi sve svoje elemente kroz hibridne metode protiv Kosovo“, navodi se u Strategiji odbrane.
Dokument pokazuje i "formulu kako zvanični Beograd instrumentalizuje srpsku manjinu i osnažuje paralelne strukture".
"Na teritoriji Kosova koristi informativne i ekonomske elemente za instrumentalizaciju srpske manjine i jačanje paralelnih struktura, ometajući proces njihove integracije. Istovremeno, Srbija nastavlja da predstavlja direktnu pretnju po bezbednost Kosova, razvijajući, modernizujući i jačajući vojne kapacitete, kao i njihovo pozicioniranje duž granice sa Kosovom“, navodi se u Strategiji.
U nacrtu Strategije odbrane se navodi da različite aktivnosti, kroz tajne operacije, predstavljaju realnu opasnost za državu i institucije Kosova.
„Uticaj i dezinformisanje informativno-bezbednosnih službi država i nedržavnih aktera predstavljaju rastuću pretnju. Ovi akteri koriste skup alata i mehanizama (finansiranje kriminalnih struktura, nevladinih organizacija, informacioni alati), kao i obaveštajne operacije za nanošenje štete imidžu i interesima Republike Kosovo“, navodi se u Strategiji odbrane.
Dodaje se da direktna vojna pretnja Kosovu nije u potpunosti otklonjena, ali se ocenjuje da je ta mogućnost smanjena nakon integracionih procesa zemalja regiona u NATO i EU.
U tom pravcu, prema ovom dokumentu, ostaje suštinsko prisustvo NATO-a i EU na Kosovu, kao i razvoj kosovskih kapaciteta u oblasti bezbednosti i odbrane.