Sporazumi o energetici i telekomunikacijama direktno se odnose na kvalitet života građana i za razliku od drugih dogovora, dotiču veliki broj građana, ocenjeno je u izveštaju.
Dok građanima severnog Kosova računi stižu od javnog preduzeća Elektrokosmet i Trepče, koje većina ne izmiruje, građanima južno od Ibra, uključujući i opštine sa većinski srpskim stanovništvom, računi stižu od KEDS-a i u obavezi su da ih redovno izmiruju.
"Ono što je što je problem već dugi niz godina jeste neplaćenje električne energije od 1999. godine. Po istraživanju koje je naša organizacija sprovela 2016, podaci pokazuju da nešto iznad polovine građana ne izmuruje redovno račune, a skoro polovina njih ima svoja dugovanja koja su starija od tri godine. Podaci govore da svega 10 odsto stanovnika redovno izmiruje svoja dugovanja za struju", kazala je istraživač na projektu Snežana Đapić.
Sa druge strane, sporazum o telekomunikacijama jedna je od ključnih tačaka Briselskog sporazuma. Ovaj sporazum imao je za cilj dobijanje pozivnog broja za Kosovo (+383) i regulisanje rada operatera mobilne telefonije iz Srbije na severu Kosova.
U izveštaju se ističe da funkcionisanje mobilne telefonije na severu Kosova još uvek nije u potpunosti regulisano, ali da je završen proces preregistracije korisnika koji su koristili postpejd usluge mobilne telefonije.
"Firma MTS d.o.o. postala je funkcionalana 2017. godine i počela je ta preregistracija, ali to je izgledalo tako da ni sami zaposleni nisu na adekvatan način umeli da reaguju i kažu svojim korisnicima kako da u određenoj situaciji postupaju. Jedan od slučajeva je bio taj da su korisnicima koji nisu stigli da se preregistruju, mobilni telefioni bili isključeni. Zaposleni nisu znali kako da reaguju", kazala je istraživač na projektu i novinarka RTV Mir Sanja Sovrlić.
Cilj ove studije je da kroz analizu do sada postignutih dogovora i toka njihove primene, građanima pruži više informacija o tome kako će se ovi sporazumi odraziti na njihov svakodnevni život.
Studija sadrži i preporuke za donosioce odluka i građane kako bi u budućnosti primena dogovorenog bila transparentnija. Neke od njih su:
- Sprovođenje informativne kampanje o primeni sporazuma o energetici i telekomunikacijama.
- Predstavnici preduzeća za telekomunikacije i snabdevanje električnom energijom treba da, uz izdate račune, najavljuju promene o uslovima poslovanja, uz detaljno objašnjenje tih promena koje se odnose na građane.
- Intenzivirati rad na postizanju rešenja o pitanju imovine u okviru Briselskih pregovora.
- Definisati prava zaposlenih u Elektroprivredi Srbije i uslove prelaska u kompanije EPS trgovina i Elektrosever.
- Povećati učešće građana u javnim aktivnostima po pitanju sporazuma o energetici i telekomunikacijama.
- Veća zainteresovanost i aktivizam građana kada je u pitanju nadgledanje primene ovih sporazuma.
- Građani da više koriste raspoložive kanale komunikacije sa donosiocima odluka.
- Povećanje nivoa komunikacije građana sa medijima i nevladinim sektorom koji mogu bolje artikulisati njihove stavove i učiniti ih dostupnim javnosti.
Izveštaj "Mrak i tišina nakon Briselskog sporazuma-analiza sporazuma o energetici i telekominikacijama" koji je rezultat projekat "Da li vidimo i kako se čujemo nakon Briselskog sporazuma", sprovodi RTV Mir uz podršku Kosovske fondacije za otvoreno društvo.