Kako Milivojević navodi, to je spoljnopolitička strategija demokratske administracije na čelu sa američkim predsednikom Džozefom Bajdenom.
“Oko BiH već imamo dinamiku, a ja očekujem da ćemo ove godine imati i dinamiku oko KiM. Prema tome, dolazak novog ambasadora u Prištinu je početak realizacije te strategije koju je osmislila nova administracja i novi sastav u Stejt departmentu, a to je sasvim sigurno i novi pritisak na Srbiju da se to pitanje reši i da se reši u duhu onoga što je predsednik Bajden najavio posle preuzimanja dužnosti u svojim čestitkama gde je govorio o međusobnom priznanju”, rekao je Milivojević.
Ističe da će to biti osnova nove američke stategije i nju će, kako kaže, promovisti novi amasador u Prištini, kao i novi amasador u Beogradu Kristofer Hil.
Navodi da će za Ameriku biti ključne tri stvari, a prva je da se dražavnost takozvanog Kosova zaokruži i da se uspostave nove granice na Balkanu, odnosno Srbija bez KiM.
Druga stvar je da se zaustavi ili suprostavi uticaju Rusije i Kine.
Poslednja stvar je, kaže Milivojević, da se realizuje koncept proširenja NATO i na Kosovu i da se zaokruži strategija da ceo region uđe u “zapadnu sferu interesa”, a da taj proces bude zaokružen preko evroatlantskih integracija.
“Ambasadori Hovenijer i Hil će imati isti zadatak i mislim da će direktno koordinirati i sasvim sigurno da će koordinirati sa Briselom”, smatra Milivojević. Kada je, kako kaže, Evropa u pitanju, u ovom periodu ona će, smatra, biti u drugom planu zbog dešavanja u Briselu i Parizu.
On smatra da ostaje da se vidi kako će funkcionisati nova vlada u Berlinu i da li će Nemačka zadržati vodeću poziciju u EU, ali ostaje da se vidi i kakav će biti rezultat izbora u Francuskoj, odnosno da li će Emanuel Makron dobiti novi mandat.
Milivojević ističe da od toga zavisi da li će se koncept koji imaju SAD poklopiti sa Berlinom i Parizom, a ako se, kako kaže, poklopi, onda možemo očekivati veći pritasak na Srbiju da se kosovsko pitanje reši.