Ona se, u nacrtu Rezolucije, u koji je Tanjug imao uvid, ponovo založila za viznu liberalizaciju, kao i za priznanje nezavisnosti Kosova od strane preostalih pet članica EU.
U Rezoluciji, koji treba da usvoji spoljnopolitički odbor EP, takođe se osuđuje odbacivanje zahteva za članstvo Kosova u UNESKO, “na osnovu aktivne opstrukcije Srbije”, uz ocenu da je to “suprotno privrženosti razvoju dobrosusedskih odnosa”.
Nacrt Rezolucije pozdravlja napredak postignut tokom ove godine u postizanju dogovora u okviru procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine, posebno onih koji se odnose na uspostavljanje Zajednice srpskih opština, energetiku, most u Kosovskoj Mitrovici, telekom, kao i sporazumi o osiguranju i pravosuđu.
Pozdravlja se potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom 27. oktobra, kao prvi sporazumni odnos, i njegova brza ratifikacija od strane kosovske skupštine.
Predlogom Rezolucije se konstatuje odluka Ustavnog suda u vezi sa zaustavljanjem primene zakonodavnih akata kada se radi o Zajednici srpskih opština (ZSO).
U tekstu se, takođe, ističe da nasilje, uključujući i korišćenje suzavca u skupštini Kosova predstavlja neprihvatljih oblik protesta, te podvlači da izabrani članovi skupštine treba da se sastaju i razgovaraju uz puno poštovanje prema toj instituciji.
Predlogom Rezolucije se pozdravlja napredak u primeni akcionog plana za postizanje liberalizacije viznog režima, te pozivaju vlasti da primene par preostalih kriterijuma, a EP treba da podrži i pozove Savet EU da odobri bezvizni režim čim EK oceni da su svi tehnički kriterijumi ispunjeni.
Izražava se zabrinutost zbog ekstremno ograničenog napretka u oblasti slobode izražavanja, te poziva na jačanje zaštite novinara, kao i istragu napada na predstavnike medija.
Takođe se izražava zabrinutost EP zbog nedostatka značajnog napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Kada je reč o Specijalnom sudu Lunaček u svom predlogu Rezolucije konstatuje usvanje ustavnih amandmana u cilju uspostavljanja Specijalnog suda i poziva kosovsku vladu da finalizira pregovore sa Holandijom, kako bi rad te institucije mogao početi što pre.
Takođe se podvlači značaj da se Kosovu dodeli međunarodni pozovni broj što pre, jer bi to dalo “dodatnu vidljivost Kosovu”.
Isto tako se izražava žaljenje što je načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković, koji je, kako podseća, optužen za ratne zločine, bio pozvan u Prištinu od strane Kfora i da se međunarodne snage nisu o tome konsultovale sa kosovskim vlastima.