Kosovska izvršna vlast kaže da su njihovi stavovi prema "mini-Šengenu" nepromenjeni, uprkos potpisivanju dokumenata o saradnji od strane tri regionalna lidera.
Direktor Instituta EPIK Demuš Šaša kaže za Kosova Press da uprkos promeni imena, sadržaj ostaje isti, a to je osnaživanje Srbije. On smatra da ova inicijativa nema podršku EU, jer nisu izdvojena finansijska sredstva, pa dodaje da izvršna vlast treba da se osloni na Berlinski proces, po kome je tokom narednih sedam godina za Zapadni Balkan predviđeno 29 milijardi evra.
„Učesnici improvizuju, i u tom kontekstu juče su se složili da promene ime. Ali, najmanji problem je ime. Najveći i najozbiljniji problem je činjenica da se u okviru ove inicijative namerava stvoriti politički prostor koji će obezbediti dominaciju Srbije u regionu Zapadnog Balkana. Ovo je veće zlo (ove) inicijative nego samo ime. S tim u vezi, Kosovo je delovalo pošteno, dobro i dosledno, insistirajući da je pravi put za regionalnu saradnju Berlinski proces, jer je cilj članstvo u EU. U okviru ove inicijative nema sredstava. Nedostatak sredstava za sprovođenje obaveza pokazatelj je da inicijativa neće uspeti. U Berlinskom procesu na raspolaganju je 29 milijardi evra investicija u narednih 7 godina. Vlada i čitav politički spektar moraju da zadrže doslednu poziciju. Moramo učestvovati u Berlinskom procesu, regionalnom mehanizmu koji nudi sve mogućnosti za regionalnu saradnju. Avantura i inicijativa "mini-Šengena" neće tome doprineti“, smatra Šaša.
Jeta Krasnići iz Demokratskog instituta Kosova (KDI) je istog mišljenja. Ona navodi da Vlada Kosova ne bi trebalo da prihvati inicijative koje zamenjuju inicijative koje dolaze iz EU, poput Berlinskog procesa. Ipak, dodaje da je na izvršnoj vlasti da uradi ekonomsku i političku procenu ove inicijative, da li će joj se pridružiti ili ne.
„Na Vladi Kosova je da donese procenu kako je bolje, sa političkog i ekonomskog aspekta. Bilo je rasprava o tome da li je (inicijativa) pozitivna, da li se bivša Jugoslavija stvara sa Albanijom u njoj ili ne. Ali, znamo da se ova vlada od početka protivila tome. U isto vreme, ova vlada je predložila promenu CEFTA koja je regionalna organizacija za ekonomsku saradnju. Čini se da vlada ima drugačije gledište, ali ostaje da se vide političke i ekonomske ocene neučestvovanja u ovoj inicijativi. Ne bi trebalo da postoji tendencija da se zamene inicijative koje proizlaze iz EU, jer su to inicijative čiji deo zvanično želimo da budemo jer sebe vidimo u EU “, kazala je Krasnićijeva.
Portparolka izvršne vlasti Rozafa Keljmendi potvrdila je da se stavovi prema ideji "mini-Šengena" nisu se promenili, uprkos jučerašnjem dogovoru.
„Naši stavovi o ideji novosadskog, takozvanog ‘mini-Šengena’, već su poznati. Ta inicijativa nema naše odobravanje i zbog toga nismo zvanično pozvani da prisustvujemo sastanku. Za nas je takozvani „mini-Šengen“ inicijativa bez vizije za region. Predložili smo unapređenje regionalne saradnje sa CEFTA na SEFTA, prema modelu EFTA - EEA, od čega bi sve zemlje Zapadnog Balkana istovremeno imale koristi. Vlada Republike Kosovo poziva vlade regiona da ostanu privržene agendi Evropske unije i transatlantskim odnosima “, navela je ona u pisanom odgovoru za Kosova Press.
Izjavu premijera Edija Rame u Skoplju da region ne treba da gleda ka prošlosti, već ka budućnosti, Demuš Šaša smatra "udarcem ispod pojasa za Kosovo" jer je "žalosno za albansku naciju što Albanija više sarađuje sa Srbijom nego sa Kosovom".
„Žalosno je što Albanija kao prijatelj Kosova podržava, učestvuje i promoviše regionalne inicijative koje nije unapred koordinirala sa Kosovom. Ironična je i nesrećna situacija u kojima se vidi da Albanija u inicijativama regionalne saradnje ima veću saradnju sa Srbijom nego sa Kosovom. Ovo je katastrofa, a sastanak u Skoplju je bio manifestacija ove katastrofe i generalno sastanak bez koristi", smatra on.
Nakon dogovora koji su trajali skoro dve godine, juče su premijer Albanije Edi Rama, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Severne Makedonije Zoran Zaev u Skoplju potpisali sporazum o saradnji u suočavanju sa prirodnim katastrofama, memorandum o saradnji radi uvoza i izvoza i kretanje robe, kretanja u okviru slobodnog tržišta, te boravišnih dozvola.