Prvog dana posete u uvijenoj formi, a danas direktno, predsednik Crne Gore Milo Đukanović je poručio kosovskim liderima da bi zajednica Crnogoraca na Kosovu morala da bude deo kosovskog Ustava.
"Uveren sam da će kvalitetni odnosi dve zemlje dovesti do skorijeg rešavanja statusa Crnogoraca i povećanja njihove političke vidljivosti. To bi bio značajan doprinos Kosova očuvanju identiteta crnogorske nacionalne zajednice u ovoj prijateljskoj zemlji", rekao je Milo Đukanović na obeležavanju "Dana Crnogoraca" u Narodnom pozorištu u Prištini kojem je prisustvovala i kosovska predsednica Vjosa Osmani.
Đukanović je podsetio na dugu kulturnu i istorijsku ulogu na Kosovu, ali i na činjenicu da je crnogorskog stanovništva na Kosovu sve manje od 1999. godine.
"Nismo ovde danas da bismo raspravljali o razlozima značajnog smanjenja brojnosti crnogorske zajednice na Kosovu. Nažalost i to u vreme intenziviranja razvoja prijateljskih i dobrosusedskih odnosa dve zemlje. Zajednica Crnogoraca je prema zadnjem validnom popisu stanovništva na Kosovu iz 1981. godine brojala nešto više od 28.000 zbog čega su Crnogorci sa razlogom bili konstitutativni nacionalni elemenat Ustava Autonomne pokrajine Kosova i Metohije iz 1974. godine. Njihov broj danas, prema nezvničnim podacima, kreće se od 5 do 7 hiljada", rekao je crnogorski predsednik.
"Dani Crnogoraca Kosova" se obeležavaju već sedmu godinu kao priprema za godišnjicu crnogorske nezavisnosti 21. maja. Ovu manifestaciju organizuje Udruženje "Lovćen". Predsnik udruženja Lazar Radulović je kazao da bi se Crnogorci potpuno integrisali u kosovski pravni sistem ukoliko bi bili prepoznati kao manjinska zajendica.
"Da zajednički dođemo do cilja koji svi želimo, a to je ustavno-pravno priznanje crnogorske zajednice. Iako nismo deo Ustava hoćemo da se integrišemo u kosovsko društvo i institucije Kosova. Hoćemo naše predstavnike tamo. Hoćemo i svog predstavnika u Parlamentu Kosova jer to zaslužujemo kao zajednica", kazao je Radulović.
Predsednica Kosova je ponovila dobru saradnju Kosova i Crne Gore, te izrazila zahvalnost svom kolegi na poseti. Međutim, za razliku od Mila Đukanovića i Lazara Radulovića, Vjosa Osmani je izbegla da pomene gorući problem crnogorske zajednice, a to je da na Kosovu nije registrovana u Ustavu.
"Doprinos crnogorske zajednice kosovskom društvu predstavlja važnu vrednost za našu državnost. Ovaj dan je poseban zato što smo počašćeni posetom predsednika Crne Gore koji je veliki prijatelj naše države i naših građana. Kao što je već posvedočeno, upravo su kultura i umetnost one koje ruše sve barijere i sredstvo građenja mostova saradnje i komunikacije", kazala je Vjosa Osami.
Dani Crnogoraca započeli su himnom Crne Gore i Kosova, a tokom programa publici u kojoj je bilo i predstavnika ambasada, više kosovskih institucija, te bivših kosovskih lidera, predstavila su se i kulturno-umetnička društva sa svojim tradicionalnim crnogorskim folklorom.
Podsetimo, Crna Gora je Kosovo priznala još u oktobru 2008. godine a ubrzo su uspostavljeni i diplomatski odnosi. Međutim, bez obzira na tu činjenicu Crnogorci koji žive na Kosovu nisu uvršteni u Ustav Kosova.