Posle sastanka sa kolegom iz Severne Makedonije Taljatom Džaferijem, Konjufca je kazao da treba skratiti desetogodišnju fazu tranzicije KBS-a kako bi se brže kretao ka NATO-u.
„Odnos u državnom i institucionalnom smislu Srbije prema Republici Kosovo je gori od odnosa Ruske Federacije prema Ukrajini. Dakle, Ruska Federacija je priznala Ukrajinu, pristala je na ukrajinsko državljanstvo, a ipak ju je i nakon toga napala. A Srbija nas čak i ne poznaje, pa u smislu državnog i institucionalnog odnosa, imamo mnogo gore odnose sa Srbijom nego što je Rusija imala sa Ukrajinom. Zato mislim da treba da budemo posebno oprezni u odnosu na Srbiju. Nikada ne smemo isključiti mogućnost i potencijal srpske agresije na Republiku Kosovo. Na osnovu ove tvrdnje, smatramo da bi Kosovske bezbednosne snage trebalo da povećaju nivo i imaju prava na novu vrstu naoružanja. Republika Kosovo nesumnjivo mora imati artiljerijski nivo svoje vojske. Naravno, sve ćemo to raditi u partnerstvu i bliskoj saradnji sa NATO. Mi, kao partner, moramo da ih ubedimo da je to potrebno Kosovu, jer niko do pre dva meseca nije mislio da će Rusija izvršiti agresiju ovolikih razmera“, rekao je on.
Konjufca je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Prištini pozvao na promenu strategije i politike proširenja EU, navodeći da je nakon ruske agresije u Ukrajini stvoren zamah za zajedničko regionalno članstvo u EU.
„Što se tiče NATO-a, mi smo u programu za koji svi znaju da ima svoje faze. Strukturiran je kroz različite faze, to je desetogodišnji plan u koji smo ušli 2018. i koji se očekuje da bude krunisan 2028. godine. Faze nakon tih 10 godina koje su postavljene, treba da se smanje, da bi Kosovo da brže napredovalo ka NATO-u. Što se tiče EU, može se pojaviti pitanje razloga, ali ono zbog čega pozivamo sve zemlje EU je da nam pomognu da, nakon trenutne situacije, Zapadni Balkan shvatimo kao bezbednosno pitanje. Ne samo da se radi o nekim komplikovanim kriterijumima koji se nikad ne privode kraju u domaćem smislu, reformama i raznim kriterijumima... Procedure su jasne i ne menjaju se ni za jednu zemlju. Ono što može da se promeni je ubrzanje procedura, koliko brzo možete da pređete ovaj put i kojom brzinom ispunjavte reforme i kriterijume koji su unapred definisani”, dodao je on.
Konjufca je istakao da Kosovo ima državu pod okriljem NATO-a, te da se sada naročito vidi značaj članstva u ovoj instituciji Severne Makedonije, Crne Gore i Albanije.
„Samo ujedinjeniji i bliži jedni drugima činimo da je region bezbedniji. Članstvo Republike Severne Makedonije u NATO ponovo naglašava njen značaj, posebno nakon ove situacije nastale ratom u Ukrajini. Svi skeptici koji su ranije imali dileme oko ovog članstva Crne Gore i Albanije u NATO-u, danas shvataju koliko je članstvo u NATO-u bilo važno, a sada koliko je važno da se Kosovo što pre pridruži porodici transatlantskog bezbednosnog kišobrana, tamo gde nam je konačno i mesto“, rekao je on.
Predsednik kosovske skupštine je govorio i o mogućnostima održavanja srpskih izbora na Kosovu.
„Što se tiče mogućnosti održavanja izbora Srbije na Kosovu, oni ne doprinose stabilnosti Kosova na način na koji su se do sada održavali. Do sada su izbori u Srbiji na Kosovu održani nezakonito, iako je OEBS bio umešan, jer su bili u suprotnosti sa međunarodnom praksom. Nijedna zemlja na svetu ne dozvoljava da druga država organizuje izbore, a jedna institucija prikuplja glasove. Nigde nije tako“, rekao je.
Konjfuca je pohvalio dobre odnose između Kosova i Severne Makedonije i poručio da ih treba još više produbiti.
Predsednik Sobranja Severne Makedonije Taljat Džaferi izjavio je danas u Prištini da njegova zemlja podržava učlanjenje Kosova, ali i drugih država u NATO.
Tokom dvodnevne posete Kosovu, Džaferi je tokom susreta sa predsednikom kosovskog parlamenta Gljaukom Konjufcom rekao da su Kosovo i Severna Makedonija više od suseda i da imaju odlične bilateralne odnose, koje karakteriše međusobno poštovanje, otvoren i konstruktivan dijalog.
Kazao je da je ova poseta konkretan dokaz tog stanja što je dokazano i zajedničkom sednicom dve vlade u septembru prošle godine.
Tokom sastanka Džaferi je kazao da veruje da su dešavanja u Ukrajini uticala na svest Evropske unije i NATO-a, da treba ubrzati procedure za primanje u članstvo zemalja Zapadnog Balkana.