Vesti
Politika

Komemoracija Đinđiću u EP, predlog da jedna prostorija ponese njegovo ime

Komemoracija povodom 20 godina od ubistva dr Zorana Đinđića, prvog demokratski izabranog premijera i predsednika Demokratske stranke, održana je u Evropskom parlamentu u Strazburu. 
Komemoracija Đinđiću u EP, predlog da jedna prostorija ponese njegovo ime
Zoran Đinđić (Foto Paul J. Richards/AFP)

Jedan od govornika Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans, predložio je da jedna prostorija u Evropskom parlamentu ponese ime ubijenog srpskog premijera, na šta mu je evroposlanik Marek Belka odgovorio da će to biti razmotreno.

Marek Belka, evroposlanik, otvarajući komemoraciju u EP, podsetio da je ove nedelje navršeno 20 godina od ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića. Naveo je da je Đinđić bio ključna opoziciona figura u vreme Slobodana Miloševića i da je vest o njegovom atentatu šokirala i Srbiju i Evropu. Kako je rekao, Đinđić se borio za reforme i evrointegracije, bio je reformator i simbol nade za bolju budućnost Srbije. Ocenio je da je ubistvo premijera Đinđića bio brutalan udarac za srpsku demokratiju.

Predsednik Demokratske stranke Zoran Lutovac je govorio o tome kako je u politiku ušao na poziv Đinđića i kako je bio njegov politički savetnik sve do atentata. Bili smo kolege na Institutu, zahvaljujući njemu ja sam ušao u politiku i zahvaljujući njemu ja sam danas ovde i imam nameru sa kolegama da nastavim politiku koju je vodio, rekao je Lutovac u EP.

Kako kaže, ako bi morao njegovu političku borbu da izrazi morao bi da parafrazira dva naslova njegovih knjiga. Jedna je „Srbija ni na istoku ni na Zapadu“, a druga je „Jugoslavija odnosno Srbija kao nedovršena država“, dodao je.

Kako je istakao, većinu političkog života Đinđić je proveo u opoziciji i od DS napravio glavni faktor okupljanja u opoziciji, dodao je. Uspeo je da okupi celu opoziciju i artikuliše nezadovoljstvo građana i najzad da smeni autokratski režim Slobodan Miloševića.

„Đinđić nije imao dilemu – Srbija na Zapadu, ali kao partner, a ne kao drugorazredna država u EU“, rekao je, dodajući da se danas mnogi bore za njegovo nasleđe, čak i oni koju su ga kritikovali. Pa je rekao da predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji je oštro kritički bio orijentisan prema Đinđiću, danas često voli da se uporedi sa njim. „Mada ono što je Đinđić radio – on samo govori, a sasvim drugo radi“, naveo je Lutovac.

Mnogo je započeo i bio je dobar đak, a od dobrog đaka očekujete mnogo i zato su bili veliki pritisci i spolja, od evropskih partnera, ali i iznutra, jer su znali da može mnogo pa su očekivali i više nego što je realno, rekao je. za razliku od situacije danas – od današnje garniture se „ne očekuje mnogo i šta god da urade, to se prihvata kao nešto veoma značajno“.

„Ja sam ga jednom nazvao gromobranom – sve što je bilo dobro za to je bio zaslužan neko drugi, a za sve što je bilo loše, za to je bio kriv Zoran Điniđić“, naveo je. Kako kaže Lutovac, Đinđić je znao da ne može da računa na veliki rejting ako bude radio reforme kakve su bile potrebne. DS baštini njegovu politiku, imamo jedan stub politike a to je EU, borimo se za pravdu u društvu i političku odgovornost u javnoj sferi, kazao je.

Ksenija Marković, internacionalna sekretarka Demokratske stranke i narodna poslanica, ocenila je da je Đinđić bio svestan svih izazova i prepreka sa kojima se suočava Srbija, ali je video i prepreke koje su pred EU. Vodio je Srbiju u Evropu, DS nastavlja to i od tog puta neće odustati, navela je.

Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans, kaže da će Đinđić biti upamćen kao nepokolebljiv lider opozicije. To je jedan period u Srbiji kada su mediji bili najslobodniji, to nije uporedivo sa onim što imamo danas, rekao je.

Podsetio je da je Đinđić krenuo u dublje reforme po pitanju liberalizacije tržište, konsolidacije duga, stabilizacije dinara, fiskalne i bankarske reforme… Istakao je to što je Đinđić krenuo u vraćanje ugleda državi. Podsećajući na sve ono sa čim se država borila kada je došao na vlast, rekao je da je možda najozbiljnija stvar koju je pokrenuo – borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kada su i oformljene prve institucije koje se time bave.

„Kada je Zoran javnosti na početku 2003. rekao da će to biti godina obračuna sa organizovanim kriminalom, tada je krenula trka sa vremenom, ali nažalost znamo da su ti kriminalci bili dosta brži“, naveo je.

Istakao je i saradnju sa međunarodnim krivičnim sudom u Hagu. To je bilo veoma značajno jer je međunarodna zajednica insistirala na toj saradnji, kaže Todorović Štiplija podsećajući kako je na to reagovala i domaća javnost. Fokus te Vlade je bio uspostavljanje dobrih odnosa sa Hrvatskom i BiH, a saradnja sa Hrvatskom je, kako je ocenio, tada bila izuzetna. Podsetio je da su Ivica Račan i Tonino Picula tada došli i na njegovu sahranu.

Todorović Štiplija je predložio da se jedna soba u EP nazove po njemu, što bi, kako je ocenio, bio podstrek za Srbiju.

Marek Belka je rekao da će razmotriti taj predlog i izneti ga nadležnima. To bi bilo značajno za Srbiju imajući u vidu ključnu ulogu zemlje u regiji.

 



Ostale vesti

Lajčak: Po sporazumu, Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u organizacijama

Specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak izjavio je da dogovor predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija predstavlja prekretnicu u procesu normalizacije odnosa.

  • 21.03.2023
Hil: Potpis na sporazum nije mnogo važan, implementacija je pravo pitanje

Dogovor koji su Srbija i Kosovo postigli u Ohridu je pravno obavezujući i bez potpisa, potvrdio je ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Beogradu Kristofer Hil i ukazao da je jedan od ključnih elementa sporazuma to što su obaveze obe strane deo procesa evropskih integracija.

  • 21.03.2023
Kurti očekuje da međunarodni faktori kazne Srbiju zbog nesprovođenja sporazuma

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da očekuje da će međunarodni faktori osuditi ponašanje Srbije zbog nesprovođenja sporazuma dogovorenog u Ohridu 18. marta.

  • 21.03.2023
Vučić: Za Srbiju pravno obavezujuće kada stavi potpis ili se usmeno saglasi
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić povodom evropskog sporazuma o Kosovu i aneksa o implementaciji, izjavio je da je za Srbiju pravno-obavezujuće kada stavi potpis ili pečat na nešto ili se sa tim usmeno saglasi.
  • 21.03.2023
Manojlović: Posledice sporazuma biće ulazak Kosova u NATO

Direktor kampanja Kreni-Promeni Savo Manojlović izjavio je da će posledica prihvatanja i implementacije francusko-nemačkog sporazuma biti ulazak Kosova u NATO.

  • 21.03.2023
Pretnje Kurtiju zbog ZSO

Bivši savetnik kosovskog premijera Aljbina Kurtija Škeljzen Gaši saopštio je da će gađati Kurtijevu kuću Molotovljevim koktelom, ako bude formirao Zajednicu opština sa srpskom većinom.

  • 21.03.2023