Pod pojmom sigurnost, u uslovima života Srba na Kosovu, često se podrazumeva isključivo bezbednost pojedinca ili grupe od pretnji nasiljem. Ta vrsta sigurnosti je među pripadnicima srpske zajednice na Kosovu redovno istraživana pa, recimo, u "Analizi trendova" koju je NVO Aktiv uradio za 2022. godinu, tek 3,1% ispitanika navelo da se bezbednosna situacija na Kosovu poboljšala.
Bezbednost: Pretnje nasiljem, incidenti, barikade
"Poslednja objavljena analiza upravo ukazuje na to da društvo u celini vidi kao direktnu pretnju upravo to pogoršanje javnih narativa, javno izgovorenih reči uvredljivog sadržaja jednih prema drugima. Mislim na taj politički milje koji se očigledno preliva na lokalne zajednice, shodno tome u jednom trenutku imamo čak i povećan broj incidenata koji su uglavnom usmereni prema pripadnicima srpske zajednice", rekao je izvršni direktor NVO Aktiv Miodrag Milićević.
Prema istraživanju Humanog centra Mitrovica iz oktobra prošle godine 77% ispitanih Srba sa severa Kosova je plašilo učestalo pojavljivanje specijalnih jedinica Kosovske policije i povećan broj njihovih novoizgrađenih baza.
"Kosovski Srbi na terenu, računajući da imaju Beograd iza sebe, izašli su na barikade rešeni da nekom građanskom neposlušnošću stave do znanja Vladi u Prištini i premijeru Kurtiju da su, jednostavno, srpska prava ugrožena i da Srbi ipak treba nešto da se pitaju, a ne da im se na silu oduzimaju tablice, vozila i da budu dovedeni u neki ćorsokak, da preko noći moraju da prihvate nešto što njima ne odgovara, čime se gubi jedan deo identiteta", naveo je Veroljub Petronić iz Humanog centra Mitrovica.
Nikako ne treba zanemariti i sigurnost koja se odnosi isključivo na obezbeđivanje potrebnih dokumenata i dozvola za slobodno kretanje, ostvarivanje prava na školovanje i zdravstvenu zaštitu i, u određenoj meri, na razvoj preduzetničkih projekata i ekonomsku sigurnost. Prema anketi koja je za potrebe analize "Ključ" sprovedena 2021. godine, procenat Srba koji poseduju kosovsku ličnu kartu, bez obzira da li žive severno ili južno od reke Ibar, iznosi 94,5%. Međutim, jedan broj mladih ljudi koji su nedavno postali punoletni, ili oni koji su se vratili u povratnička sela često ne mogu da se upišu u matične knjige rođenih i ostvare pravo na kosovska lična dokumenta.
"Oni koji su se vratili na Kosovo imaju najviše problema sa ostvarivanjem prava na dokumenta jer se službenici uglavnom pozivaju na član. 6 u kojem jedna tačka kaže da stariji od 14. godina ne mogu da dobiju pravo na kosovska dokumenta. Po mom mišljenju, mislim da to ne bi trebalo da se odnosi na one koji su živeli ovde, a nisu se integrisali ili na one koji su povratnici na Kosovo. Zbog ličnih dokumenata ljudi imaju problem da putuju, stalno su maltretirani od strane policije", kazao je novinar Radio Goraždevca Milić Petrović.
Iako postupak i kriterijume za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva i onih sa statusom izbeglica na Kosovu regulišu zakon i administrativno uputstvo Vlade Kosova iz 2020. godine, velike probleme imaju mladi ljudi koji su rođeni u izbeglištvu, a poseduju samo lične karte koje su izdale izmeštene policijske uprave kosovskih opština po srpskom sistemu.
"Pokušavao sam na razne načine i mučio se nekih tri do četiri meseca, dva puta išao u Beograd, pošto sam tamo rođen, vadio dokumenta i jedva sam uspeo da izvadim kosovsku ličnu kartu. Mislim da je to veliki problem, pogotovo za mlade ovde koji iz nekih razloga nisu izvadili kosovska dokumenta. Sada, kad to žele da urade, iako su neki od njih i rođeni ovde ili su se odmah posle rođenja, kao što sam ja, se vratili u Goraždevac", dodao je Damjan Portić iz Goraždevca.
Kosovo i Srbija su 23. novembra 2022. godine u Briselu postigli dogovor o registarskim tablicama. Primenom sporazuma o korišćenju nalepnica privremeno je rešena kriza u vezi sa registracijom vozila i njihovim kretanjem po Srbiji i Kosovu, odnosno, automobilskim tablicama koje izdaju dva sistema.
"Svakako da su nalepnice bolje rešenje nego neka koja su bila kada sa RKS tablicama nije moglo da se ide u Srbiju ili sa srpskim tablicama da se dolazi ovde, pa su izdavane probne tablice, plaćala se dodatna osiguranja, pa je to mnogo više otežavalo kretanje između Srbije i Kosova. Ono što sam čuo i pročitao nakon dogovora o nalepnicama jeste da su oni do sada već trebali da nađu neko trajno rešenje, a tog trajnog rešenja još uvek nema", kazao je Oliver Vujović iz Foruma za razvoj i multietničku saradnju.
Upotreba srpskog jezika: Zakoni ne oslobađaju ljude straha
Kosovo je u Ustavu definisano kao multietničko. Društvo je okarakterisano kao građansko, a ne kao etničko ili nacionalno. Ustav, uz ostala osnovna prava, garantuje i slobodu govora, veroispovesti i okupljanja. Posebno u vezi sa nevećinskim zajednicama, srpski je definisan kao zvaničan jezik koji je po zakonu jednak albanskom i na centralnom i na lokalnom nivou. Međutim, na gotovo svim instancama na Kosovu postoji hronična nevoljnost da se poštuje pravo na jezik.
"Zašto je to tako, postoje brojni razlozi. Najbitniji faktori su politička volja, nedostatak kapaciteta, nedostatak sredstava, nedostatak volje da se reše problemi kapaciteta i sredstava", rekao je poverenik za jezike Slaviša Mladenović.
Srpski jezik na Kosovu je višestruko ugrožen - sa jedne strane se masovno koriste tuđice, a sa druge se ne poštuje Zakon o dvojezičnosti. Među Srbima je prisutan i nasleđeni strah iz perioda sukoba kada je jezik postao sredstvo identifikacije i neprijateljski jezik.
"Zakoni i norme su došli kasnije, oni ne prate strah, oni ne oslobađaju ljude straha i to je suštinski problem. Ništa se neće rešiti i onog trenutka kada institucije budu rekle: ’Dobro, imate sva prava’. Oni i sada kažu da imamo sva prava, Ustav kaže da svi imamo sva prava, to je drugi jezik, ali to je mrtvo slovo na papiru u 90 odsto slučajeva i u sudaru sa kontekstom, sa životom na terenu", istakao je novinar i pesnik Živojin Rakočević.
Mnoge organizacije civilnog društva u svojim analizama i istraživanjima, kao i pojedini mediji i novinari, godinama ukazuju na problem nepoštovanja Zakona o upotrebi jezika na Kosovu.
"Ono što nedostaje jesu Srbi i to, po mogućstvu, stručni Srbi iz određenih oblasti u kosovskim institucijama. Vi ne možete da očekujete da će bilo koja kosovska institucija bez Srba koji će se za to direktno boriti, doći do bilo kakvog pomaka", kazao je pisac Aleksandar Dunđerin.
Učesnici u kvalitativnim istraživanjima civilnog društva su se susretali sa mnogobrojnim problemima u kontaktima sa javnim institucijama, posebno kada se radilo o dobijanju dokumenata i/ili usluga na maternjem jeziku.
"Ključ" je svojevrsna vizuelizacija istoimene analize Kim radija iz aprila 2022, ali i nekih drugih dokumenata koje su u okviru inicijative "Open", a uz podršku Kosovske fondacije za otvoreno društvo, (KFOS) srpske nevladine organizacije na Kosovu pripremile tokom poslednjih nekoliko godina.
Druga epizoda dokumentarnog serijala "Ključ" biće dostupna za gledanje naredne subote (8. aprila) na Jutjub kanalu RTV Kim.