"Smatram da je izuzetno važno da obećanje evropske perspektive postane verodostojno", rekao je Šolc i najavio snažniju inicijativu Nemačke za oživljavanje pristupnog procesa.
Napori tih zemalja moraju da vode članstvu, dodao je Šolc.
"Osećamo odgovornost da ti napori povedu do uspeha", kazao je on.
Lideri Albanije, Crne Gore, Severne Makedonije, Kosova, Srbije i Bosne i Hercegovine, međutim jasno stavljaju do znanja da predugo čekaju.
EU je Zapadnom Balkanu još 2003. otvorila perspektivu učlanjenja, ali pristupni proces je odavno zaglavljen.
Tako, na primer, sada Bugarska blokira otvaranje pregovora EU sa Severnom Makedonijom, i to nakon što je ona zbog prethodnog spora sa Grčkom prihvatila da promeni svoje ime.
"Preneli smo svoje razočaranje zbog dinamike procesa proširenja," rekao je premijer Dimitar Kovačevski.
Spor sa Bugarskom je ujedno stopirao i početak pregovora sa Albanijom, dok Bosna i Kosovo još nemaju ni status zvaničnog kandidata za prijem.
"Sramno je da jedna članica NATO, Bugarska, usred rata u dvorištu Evrope, kidnapuje dve savezničke države, Albaniju i Severnu Makedoniju, dok 26 drugih zemalja mirno sede u jezivom prikazu slabosti", rekao je albanski premijer Edi Rama.
"Zamislite koliko bi lepše bilo da lepa obećanja isprate lepa dela", dodao je Rama na Tviteru.
Kovačevski je upozorio da od bugarske blokade korist mogu da imaju spoljne sile, poput Rusije, koja paralelno sa napadom na Ukrajinu nastoji da zadrži uticaj na Zapadnom Balkanu.
Srbija, Albanija i Severna Makedonija su do dan pred samit pretile bojkotom sastanka, signalizirajući rastuće nestrpljenje.
Samit EU - Zapadni Balkan je održan uoči sastanka lidera Unije na kom treba da odluče o ubrzanom prihvatanju zahteva Ukrajine i Moldavije za prijem.
Evropska komisija je članicama preporučila da dvema državama odobre status kandidata.
Šolc i drugi evropski političari su ukazali da to ne znači i prijem bez ispunjenja uslova u procesu koji će trajati godinama.
Na startu samita EU, nemački kancelar je ocenio da je prilika da ratom napadnuta Ukrajina dobije status kandidata "istorijska," ali je još jednom podsetio da Unija mora da se reformiše i "osposobi se za proširenje" i prijem novih članica.
Reforme treba, između ostalog, da odbace odlučivanje konsenzusom, odnosno jednoglasjem, koje sada dozvoljava bilo kojoj članici da blokira bilo koju odluku.