Izvesno je da međunarodni posrednici nakon ove posete imaju široku sliku o kosovskom problemu. Ako su im ikada u čitavoj slagalici nedostajali neki delovi, nakon svih susreta u Prištini i Beogradu zaista je teško poverovati da još uvek postoje oni koje im valja dalje tražiti.
Razgovarali su izaslanici sa najvišim zvaničnicima, političarima na različitim nivoima vlasti, predstavnicima opozicije, civilnog društva, privrednicima, u duetu i solo varijanti. Bilo je tu i trilaterala, a susreti sa nekim sagovornicima su ponavljani, bez prisustva "onog drugog" izaslanika. Lajčak i Eskobar su poručili, sa obe balkanske adrese, da sve dogovoreno mora da bude i - ispunjeno. Kada, ne zna se, osim da je brzina "željena".
"Prvi put je na specifičan i energičan način upućena poruka glavnim pregovaračima Beograda i Prištine da ono što je dogovoreno treba da bude ispunjeno i da nema kalkulacija. Jedino nisam stekao utisak da moraju da se poštuju rokovi", smatra politikolog Ljubomir Stanojković.
Sa strane gledano, stiče se utisak da je prevashodni cilj posete visokih međunarodnih zvaničnika bila priprema za neke buduće runde pregovora Beograda i Prištine.
"Ova poseta je jako važna, jer ima za cilj da rezultati dijaloga budu bolji. Poruke su veoma jasne i ostaje na stranama da nastave tamo gde su zatajili jula prošle godine", kazao je direktor Instituta za međuetničke odnose iz Prištine Fatmir Šeholi.
Da je priprema za pokretanje pregovora dve strane (sa mrtve tačke na kojoj se duže vreme nalaze) bila glavna svrha zajedničkih poseta Miroslava Lajčaka i Gabrijela Eskobara Beogradu i Prištini, jedino je oko čega se svi slažu.
"Sada su zainteresovaniji, administracija u Vašingtonu i EU, za pomake ka sveobuhvatnom pravnom obavezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. Sve ono što ide uz to, kao što je Zajednica srpskih opština (ZSO) i sve ono što nije ispunjeno iz dogovora koji su postignuti u Briselu, nalazi se na tom putu. Mislim da ima pomaka, dogovara se sastanak Kurtija i Vučića i njega će biti u neko dogledno vreme", mišljenja je direktor RTV Mir iz Leposavića i nekadašnji savetnik šefa UNMIK-a Nenad Radosavljević.
Dakle, osnova za nastavak pregovora je predočena i Prištini i Beogradu. Retorički je i prihvaćena, dve strane su formalno orne i voljne za razgovor.
"Diplomate koriste rečenične sklopove kako bi ublažili poruke koje se ne dopadaju nekoj od strana. Poruka je generalno jednaka, a to je da se moraju ispunjavati dogovori iz Brisela. U tom smislu, Zajednica srpskih opština (ZSO) se mora formirati i mora doći do sporazuma o normalizaciji odnosa", kazao je Radosavljević.
Međutim, Fatmir Šeholi poruku jednog od izaslanika u vezi sa ZSO drugačije tumači.
"Eskobar je kazao, što se tiče ZSO, da Amerika neće vršiti nikakav pritisak, a to je novina. O modalitetima i formi ZSO dve strane treba da nađu zajednički jezik, ali tako da ustavni poredak Kosova i teritorijalni integritet ne budu povređeni", kazao je on.
Konstuktivnost na delu dveju strana po pitanju dijaloga, a ne samo sprovođenja dogovorenog, uvek je bila upitna.
"Nije istim tonom govoreno u Prištini i Beogradu, srpska strana je mnogo konstruktivnija nego što je Kurti. Mislim da je ovog puta to stavljeno do znanja Kurtiju, da je on taj koji dovodi do stagnacije pregovora između Beograda i Prištine", rekao je Ljubomir Stanojković.
Verbalno voljni, činjenično baš i ne, Beograd i Priština su čuli i preporuku "da se dogovore" oko modaliteta učešća kosovskih Srba na predstojećim izborima.
"Mislim da će se postići dogovor o održavanju izbora, ali to neće biti tako da se jasno i glasno otvaraju biračka mesta u srpskim sredinama, niti će to biti kao na referendumu, da se ljudi autobusima voze u gradove blizu administrativne linije. Ako se bude našlo rešenje za tablice, naći će se i za izbore", naveo je Nenad Radosavljević.
Ima li uzročno posledične veze između tablica i organizacije izbora, možda saznamo "oko 3. aprila", kako reče Miroslav Lajčak u Prištini. A možda je sve već jasno.
"Vlasti u Prištini su za to da oni sa dvojnim državljanstvom koriste svoje pravo preko oficira za vezu između Beograda i Prištine ili putem pošte. Ostaje da se vidi da li će OEBS biti angažovan. Kategorički su kazale vlasti u Prištini, pre svega, šefica parlamentarne grupe Samoopredeljenja Mimoza Kusari-Ljilja, ali i sam Kurti, da se ubuduće neće dozvoliti da bude kao što je nekada bilo, Srbi neće glasati kao ranije. Premijer Kurti bi pogazio svoju reč ako bi dozvolio da se održe izbori", kazao je Fatmir Šeholi.
Da će kosovski premijer ostati pri već izrečenom smatra i Stanojković.
"Kurti se striktno drži svojih stavova o neodržavanju izbora, jer smatra da to zadire u suverenitet Kosova. Vršiće se pritisak, međutim, poznajući način rada Kurtija, nisam mišljenja da će da popusti. Nisam siguran da će međunarodna zajednica da izvrši toliki pritisak na Kurtija, jer za njih to ne predstavlja nešto značajno, pritisci će ići u nekom drugom smeru", zaključio je on.
Dobri ljudi iz EU, SAD, Prištine i Beograda su se još jednom sreli i ispričali o našim problemima koji su već neko vreme i njihovi. Političari na svim stranama od problema prave karijere, a obični ljudi žive i sa problemima i sa političarima nad glavama. Ponovo dolazi mart (Sërish vjen marsi), a onda i april...