Vesti
Politika

"Dogovor!?": Priznanje u zamenu za veću autonomiju Srba na Kosovu

Evropski plan za Kosovo predviđa priznanje Kosova od strane Srbije, smatra profesor i politički analitičar Nedžemedin Spahiu, navodeći da će Srbija u zamenu za to dobiti veću autonomiju za srpsku zajednicu na Kosovu. On je optimista po pitanju ishoda današnjih razgovora u Ohridu i očekuje dogovor dve strane. Srđan Simonović, pak, smatra da o interesima Srba na Kosovu niko ne misli, te da su i oni sami skeptični po pitanju Zajednice srpskih opština (ZSO).
Nedžmedin Spahiu i Srđan Simonović u emisiji Dogovor (Foto Kim, Bojan Ćirković)

Politički analitičar i profesor Nedžemdin Spahiu očekuje pozitivan ishod današnjih razgovora u Ohridu. Iako se u planu EU ne navodi eksplicitno da Srbija treba da prizna Kosovo kao nezavisnu državu, Spahiu smatra da je to cilj.

"Nemačko-francuski plan je zapravo trampa - priznanje Kosova od strane Srbije de fakto i de jure. Mada, u kosovskoj javnosti se kaže samo de fakto, ne kažu de jure zato što ne razumeju činjenicu da u članu 1 piše da strane priznaju nacionalne simbole jedna drugoj. Priznavanje nacionalnih simbola znači priznati naciju, znači priznati kosovsku naciju, a priznavati kosovsku naciju znači priznati državu koju je stvorila ta nacija, odnosno nezavisnost i suverenitet te države. Napravljen je takav dogovor da bi ga razumeli profesionalci i intelektualci, ali ne i običan narod, a kako bi se olakšao posao i Aleksandru Vučiću i Aljbinu Kurtiju. U suštini, to je ta formula. Znači, priznanje Kosova od strane Srbije u zamenu za veću autonomiju Srba na Kosovu koju pružaju Ahtisarijev plan i Ustav Kosova. Zapravo, Srbi Ustavom Kosova imaju autonomiju na polju zdravstva, autonomiju u okviru prosvete i kulture", rekao je Spahiu u emisiji "Dogovor!?" Radija Kim.

U istoj emisiji, Srđan Simonović iz NVO "Humani centar Mitrovica" je kazao da "nijedna strana nije uzela (u obzir) interese Srba na Kosovu" po pitanju evropskog plana oko koga su se Vučić i Kurti već dogovorili.

"Mislim da bi, u tom smislu, obe strane trebalo da uzmu interese Srba, jedna strana koja plediira da bude nezavisna država,a to je Kosovo koja će htela ili ne htela, bili ili ne bila nezavisna država, biti suočena sa činjenicom da postoje neki Srbi koji žive tu. S druge strane, mi imamo državu Srbiju koja bi trebalo da štiti svoje sunarodnike i koja bi trebala da uzima njihove potrebe i realnu sliku sa terena. Ja se bojim da predstavnici Srba sa Kosova nemaju trenutno dovoljno kapaciteta da iznesu srpske stavove i potrebe. Mislim na one bivše, Nenada Rašića koji je danas u Vladi Kosova ne poznajem i nisam pratio njegov politički život i razvoj, ali sam itekako pratio razvoj Srpske liste jer se to odražavalo na moj život i život mojih bližnjih", naveo je on.

Na pitanje: "Kako?", Simonović je odgovorio:

"U svakom slučaju ne bih rekao da je pozitivno, ali mislim, kada kažem da ne poseduju kapacitet za, recimo, realan prikaz potreba Srba, tu sam mislio na Srpsku listu pošto je to jedini politički subjekat koji predstavlja Srbe u kosovskom parlamentu", istakao je on.

Spahiu smatra da se po pitanju Zajednice srpskih opština (ZSO) Aljbin Kurti pomirio sa činenicom da je mora formirati, te da je promenio pređašnje pozicije. Ono čega se plaši su kompetencije te Zajednice, naglasio je ovaj politikolog.

"Sporan je obim kompetencija ZSO jer se Vlada Kosova plaši da ukoliko taj obim kompetencija bude veliki, da će država Srbija to zloupotrebiti kao što to radi prema Bosni i Hercegovini sa Republikom Srpskom, da nameće svoju volju. Vlada Srbije želi da ima što veći uticaj na Kosovu da bi štitila srpsku zajednicu pomoću mehanizama koji neće zavisiti od toga kakva će biti Vlada Kosova, a to je oblik autonomije", kazao je on.

Komentarišući poruke Lajčaka i Vučića da dogovora neće biti ukoliko se ne formira ZSO, Simonović je rekao da formiranje ovog tela ne znači apsolutno ništa "ako ona sa sobom ne nosi izvesne promene".

"Promene u kvalitetu života i promene u bezbednosnim garancijama. Ljudi su skeptični, jer po zakonu o lokalnim samoupravama Kosova sve opštine imaju pravo da prave svoje asocijacije i svoja udruženja i tamo su predviđene neke nadležnosti. Međutim, Briselski sporazum iz 2015. godine kaže da će biti i neke prenešene nadležnosti sa centra na ZSO. Mi, nažalost, ne znamo kakve su te nadležnosti koje će biti prenete", naveo je on.

Simonović je podsetio da je napravljen Statut za ZSO koji javnost nije videla i zaključio da je narod "s pravom skeptičan jer ona (ZSO) nije formirana već devet godina.



Ostale vesti

Rama: NATO treba da uspostavi kontrolu nad severom Kosova
Albanski premijer Edi Rama izjavio je za britanski list Fajnenšel tajms da bi NATO trebalo da ponovo uspostavi kontrolu nad severom Kosova, pozivajući zapadne lidere da reše "beskrajno ludilo među balkanskim zemljama".
  • 04.10.2023
Vučević o saslušanju Radoičića: Utvrdiće se sve dostupne činjenice

Ministar odbrane Republike Srbije Miloš Vučević rekao je, povodom povodom privođenja i saslušanja Milana Radoičića, da je Srbija pravna država i da će se utvrditi sve činjenice.

  • 04.10.2023
Mojsilović: Trenutno stanje u kopnenoj zoni bezbednosti –  stabilno ali nepredvidivo
Načelnik Generalšaba Vojske Srbije Milan Mojsilović je rekao da je u kopnenoj zoni bezbednosti, uz administrativnu liniju s Kosovom "trenutno stanje vojnički stabilno, ali nepredvidljivo".
  • 04.10.2023
Bilčik: Potrebna istinska istraga dešavanja u Banjskoj
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik ocenio je kao neprihvatljiv nedavni sukob na severu Kosova i pozvao na istinsku istragu.
  • 03.10.2023
Rumunija šalje vojni kontingent na Kosovo
Nakon najnovijeg skoka tenzija na Kosovu, usled čega je NATO ovlastio slanje dodatnih trupa i odluke Velike Britanije da pošalje 200 vojnika, sada stiže potvrda da će i Rumunija poslati dodatni kontingent.
  • 03.10.2023
Evroposlanici zatražili sankcije za Srbiju, ali i za Kurtija
Poslanici Evropskog parlamenta poručili su danas da je potrebna nepristrasna istraga o oružanom sukobu na severu Kosovu i privođenje odgovornih pravdi. Kritikovali su retoriku Beograda, zatražili sankcije za Srbiju ali i za kosovskog premijera Aljbina Kurtija zbog zastoja u dijalogu. Poslanici su pozvali i na jačanje jedinica Kfora na severu.
  • 03.10.2023