“Mi mislimo da je neophodno da razgovori o imovini počnu odmah i da najnovija dešavanja u vezi Brezovice to ukazuju...Mislim da je pitanje nerešene imovine nešto što šteti svim građanima Kosova i
Metohije, i Albancima i Srbima. Zbog toga što nerešen status imovine odvraća strane investiture”, kazao je Đurić na konferenciji za novinare.
On je kazao da bi i Prištini bilo u intresu da umesto što nastoji da vuče jednostrane poteze, pokuša da nađe zajednički jezik sa Vladom Srbije i sa Srbima koji žive na KiM.
Đurić je ukazao da je “svojina u zapadnoj civilizaciji nešto egzaktno” a da Srbija i Srbi imaju dokaze o vlasništvu nad “ogromnim delom nekadašnjeg privrednog sistema” na KiM, kao i da je potrebno da se o tome razgovara.
“Ako smo ulagali u nešto decenijama, ne može neko potezom pera ili gumice da izbriše sve ono što je bilo do tada”, kazao je on. Đurić je rekao da je u poslednjih 15 godina bilo nebrojanih nasrtaja na ličnu imovinu građana, ali i na društvenu, državnu i zadružnu svojinu.
“Više od 40.000 stanova od kojih je dobar deo u glavnom gradu naše južne pokrajine, Prištini, se nalazi u državini nelegalnih stanara koji su se tu uselili nakon ratnih dejstava. To je nešto što je nalaz i misije OEBS na Kosovu i drugih relevantnih međunarodnih misija”, naveo je Đurić.
On je ocenio da privreda na Kosovu ne može da se pokrene ne samo zbog nesposobnosti tamošnjih političara, već i zbog nerešenih imovinskih pitanja i da to dovodi do visokog nivoa socijalnog nezadovoljstva.
Na pitanje da li se neophodnost razgovora o imovini odnosi i na preduzeća koja su privatizovana proteklih godina Đurić je objasnio da je situacija u vezi Brezovice drugačija.
“Brezovica nije još od 1982. godine društveno preduzeće. Ovde je jasno da je JP Skijališta večinski vlasnik. Potrebno je da se razgovara i o Trepči i zemljoradničkim zadrugama. Nema razloga da se više gubi vreme, jer tako gube građani Kosova”, kazao je Đurić.