Ana Brnabić je kazala da je o Predlogu promena Ustava javna rasprava trajala 18 meseci i izrazila nadu da će Skupština, koja je insistirala da se nađe minimalni zajednički imenitelj, kako bi se postigao što veći društveni konsenzus kako da se izmeni Ustav u oblasti pravosuđa, postići takav dogovor i da će se tako ući u referendum.
Istakla je da je Srbija danas pokazala koliko je drugačija nego pre, recimo, 10 godina, i koliko visoko je postavila standarde u oblasti promene Ustava.
"Nikada do sada nije bilo javnih rasprava, neko je radio na izmenama Ustava u zatvorenom krugu, građani su izlazili na referendum bez praktičnog znanja šta se menja i on je bio više nego upitan", rekla je premijerka.
Sada, kaže Brnabićeva, ko god da dođe na vlast, ne može ići ispod tog standarda, dakle mora da postoji široka javna rasprava, saglasnost Venecijanske komisije, da i drugi potvrde da je sve urađeno po svetskim i evropskim normama i da građani znaju o čemu odlučuju.
Zahvalila je poslanicima zato što su usvojili brojne zakone koji utiču na stanje u oblasti vladavine prava.
Obraćajući se poslanicima, Brnabićeva je rekla da je promena Ustava veoma važna tema za Vladu Srbije i jedna od tri ključne stvari vlade koju vodi.
Podsetila je da su najteže i najzahtevnije ekonomske reforme sprovedene 2014. i 2015. godine i one danas daju rezultate.
Istakla je da se sve reforme koje se sprovode ne rade samo radi evropskih integracija, već pre svega radi poboljšanja kvaliteta života građana Srbije, a u tom smislu, navela je da je važno ojačati vladavinu prava.
U tome su izmene Ustava u oblasti pravosuđa jedna od najvažnijih karika, navela je Brnabićeva.
Premijerka je detaljno navela šta je sve urađeno u oblasti borbe protiv korupcije, pomenuvši i hapšenje predsednika beogradske opštine Palilula Aleksandra Jovičića, kao i u oblasti bezbednosti novinara, ukazujući da je formirana Radna grupa za bezbednost i zaštitu medija s kojom se ona jednom mesečno sastaje kako bi proverila stanje.
"Bezbednost i zaštita medija je meni važna, jednom mesečno se sastajem sa tom grupom da vidim kakav je napredak napravljen i da vidim šta Vlada može da učini", rekla je premijerka.
Kada je reč o ljudskim pravima, Brnabićeva podseća da je usvojena Strategija o prevenciji i nasilju prema ženama, da je usvojen zakon o rodnoj ravnopravnosti, navodeći da nadležno ministarstvo i dalje nastavlja svoju ambicioznu agendu.
Predsednica skupštinskog Odbora za ustavna pitanja i zakonodavrstvo, Jelena Žarić Kovačević, pozvala je narodne poslanike da podrže predlog Vlade za izmenu Ustava u oblasti pravosuđa.
"Na taj način ćemo podržati intencije Vlade da u oblasti pravosuđa zaista budu sprovedene reforme onakve kakve se očekuju, jer bi to bilo dobro za naše građane, ali i za Srbiju da bude punopravna članica Evropske unije", rekla je Žarić Kovačevićeva na posebnoj sednici Skupštine.
Sednici prisustvuju i ministarke pravde Maja Popović, evropskih integracija Jadranka Joksimović, ljudskih i manjinskih prava Gordana Čomić, kao i predstavnici pravosuđa.
Na početku sednice, predsednik Skupštine Ivica Dačić obavestio je članove parlamenta da su poslanici SPAS-a Aleksandra Šapića pristupili poslaničkoj grupi SNS-a.
Polemika Kamberija i Brnabićeve
Poslanik Šaip Kamberi izjavio je u parlamentu, da se protivi, kako kaže, parcijalnoj izmeni Ustava Srbije, smatrajući da taj akt treba promeniti u celosti, a naveo kao problematičnu i preambula Ustava, koja Kosovo i Metohiju definiše kao deo Srbije.
Kamberi je u obraćanju rekao da nema sumnje da bi Ustav trebalo da bude promenjen, i da postoje brojni argumenti za promenu celog Ustava, a jedan od njih je i taj, što se kaže, u članu 1 Srbija definiše kao država srpskog naroda, a to je prema njegovoj oceni problematično sa aspekta manjina.
U tom smislu kao bolje primere naveo je Crnu Goru, u čijem se Ustavu, tvrdi, navodi da je nosilac suverenosti građanin koji ima crnogorsko državljansto, ali i tzv. Kosovo, navodeći da u članu 1 stoji da je "republika Kosovo država svojih državljana".
Prema njegovim rečima, manjine u Srbiji čine više od 20 odsto stanovništva, a takva definicija, kaže, širi uverenje da su članovi zajednica drugačijeg porekla "građani drugog reda".
"Naša poslanička grupa neće učestovati u parcijalnoj promeni, jer se time gubi dragoceno vreme, a to je ono čega najmanje imamo", rekao je Kamberi.
Premijerka Srbije poručila je Kamberiju da nije u redu da se poziva u Skupštini Srbije na ustav samoproglašenog Kosova, s obzirom da je poslanik u parlamentu zemlje koja Kosovo i Metohiju smatra svojom teritorijom i iz te pozicije to mora da poštuje.
Prema njenim rečima, ustav takozvanog Kosova za nju ima značaj kao kada bi ona sama proglasila beogradsko naselje Karaburmu za nezavisnu državu i napisala ustav.
Premijerka podseća da niko nije odgovarao ni za pogrom Srba 2004. godine, kao ni za uništavanje crkvi i manastira od kojih se neki, kako kaže, i danas koriste kao javni toaleti.
Poslanik Kamberi u odgovoru premijerki kazao je da je mogla da spomene i masovne grobnice u centralnoj Srbiji u kojima su pronađeni posmrtni ostaci Albanaca kao što su Petrovo Selo i Batajnica.
Brnabićeva ističe da može da priča i o Batajnici i Petrovom Selu, kao i drugim mestima i naglašava da joj je "beskonačn žao što su se te stvari dešavale".
"Žao mi je svih ubijenih, njihovih porodica, svih nestalih koje i danas tražimo, ali Srbija je na teritoriji centralne Srbije istražila apsolutno sve grobnice za koje smo dobili podatke od Prištine, Međunarodnog Crvenog krsta, sve osim dve za koje u ovom trenutku skupljamo dodatne informacije i koje ćemo istražiti", kazala je Brnabićeva.
Ustavni amandmani napisani su uz široku javnu raspravu i uz odobrenje Venecijanske komisije, rekla je premijerka, ističući da je Srbija postavila i ljudske i pravne standarde po pitanju poštovanja prava nacionalnih manjina.
"Srbija je dom manjinama. Imamo najveći procenat etničke i nacionalne raznolikosti u Evropi, ne samo u regionu, što govori kako su se naši građani ponašali i devedesetih godina za vreme ratova na prostoru bivše SFRJ", kazala je Brnabićeva.