Britanski ambasador je kazao da bi konfiskacija imovine stečene na nezakonit način mogla da vrati poverenje građana u pravosudni sistem.
„Uloga sudija je ne samo kažnjavanje zbog krivičnog dela pranja novac, već i konfiskacija imovine stečene na nelegalan način. Kazna nije potpuna ako se ne zapleni i imovina koja je dobijena na taj način i onda kada ta imovina počne da se zaplenjuje kao norma a ne kao izuzetak, vraća se poverenje u pravdu“, kazao je Abot, napominjući da je ambasada spremna da pomogne pravosuđu u ovoj oblasti.
O svojim iskustvima svojim kosovskim kolegama govorio je britanski sudija Majkl Hopmajer, koji je bio gost ove radionice.
„Nije važno da imamo samo dobre zakone, nego se očekuje da su oni sprovodivi, da će se veoma efikasno sprovoditi. Dobri zakoni i dobri sprovodioci idu uporedo jedni sa drugim“, kazao je britanski sudija.
Predsedavajući Sudskim savetom Kosova Skender Ćoćaj je kazao da ekonomski zločini nisu problem samo Kosova već je to globalni problem. Ipak, kaže da se ovdašnje institucije trude da suzbiju tu negativnu pojavu.
“Pranje novca predstavlja proces za skrivanje imovine koja proizilazi iz kriminala. Kriminal se motiviše od negativnih pojava i time dolazi do trgovine drogom i korupcije ali i ostalih negativnih pojava. Ustvari, pranje novca je metoda kojem kriminalci sakrivaju poreklo njihove imovine“, kazao je Ćoćaj.
Bahri Hiseni iz Tužilačkog saveta Kosova kaže da je najveći izazov sa kojim se suočavaju institucije Kosova, posebno pravosudni sistem je organizovani kriminal, korupcija i krivična dela koja su povezana sa pranjem novca.
"U tom pravcu cilj Tužilačkog saveta Kosova, državnog tužioca... cela naša orjentacija i snaga je da se protiv te pojave borimo bez kompromisa. Tužilački savet Kosova je izričito usvajao strateške dokumente u cilju efikasnosti u vezi borbe protiv organizovanog kriminala“, kaže Hiseni.
O svom iskustvu sa slučajevima privrednog kriminala na radionici su govorile kosovske sudije, tužioci i istražitelji iz policije, carine i poreske administracije.