Vesti
Netačno

Pokast: Sa Jovanom Gligorijević o rodno zasnovanom nasilju i izveštavanju

Višednevno silovanje 11-godišnje devojčice u Prištini krajem avgusta ove godine, nedavno ubistvo dvogodišnje devojčice u Vršcu, kao i intervju Informera sa osuđenim silovateljem Igorom Miloševićem potresli su i zaokupili pažnju javnosti u regionu. Probuđeno interesovanje građana pratila su sve češća izveštavanje medija o ovim i sličnim slučajevima. Samo pojedini poštovali su novinarski kodeks, ostali su pribegavali senzacionalizmu, otkrivali identitete žrtava i osumnjičenih.
Pokast: Sa Jovanom Gligorijević o rodno zasnovanom nasilju i izveštavanju
Jovana Gligorijević (Foto Medija Centar Beograd)

Kako prepoznati kada novinar izveštava u javnom interesu, kada mediji vrše ulogu korektivnog faktora društva upravo zbog javnog interesa, a koji se mediji ovim temama bave iz drugih razloga, doprinoseći i sami daljem nasilju i ostalim štetnim trendovima u društvu? Da li je rodno zasnovano i nasilje u porodici u porastu ili se samo sada medijski reflektor upalio nad ovom temom te se o njemu više priča u javnosti? Da li žene same umeju da prepoznaju nasilje i kakvu ulogu mediji mogu da izvrše u emancipaciji žena i devojčica na ovu temu? Da li je mobing i dalje tabu tema u našem društvu i koliko su mediji doprineli promeni shvatanja još jednog nasilja sa kojim decenijama žene žive kao da je normalnost - akušerskog nasilja kao normalnosti?

O ovim i mnogim drugim pitanjima, kao i o medijskom izveštavanju o osetljivim temama razgovarali smo sa višestruko nagrađivanom novinarkom nedeljnika Vreme Jovanom Gligorijević.

Gligorijević je članica grupe "Novinarke protiv nasilja prema ženama" koju čine više od 70 novinarki i urednica koje se organizovano, javno i glasno bore protiv nasilja prema ženama.

Na temu mobinga, koju je obrađivala u svojoj emisiji "Tabu" TV Insajdera, Gligorijević kaže da je on u našem društvu i dalje tabu tema na dva nivoa.

"S jedne strane, svi smo svesni da postoji, preplavljeni smo nekim tekstovima ‘Šta da radimo ako smo izloženi mobingu’, ali tužbi za mobing ima jako malo", kazala je novinarka Vremena.

Gligorijević kaže da sa mobingom ima i drugih problema, te da čak i stručnjaci ne predlažu tužbe, već promenu radnog mesta, ako ima te mogućnosti.

"Presuda ima, ne kažem da nema, ali i dalje je cena, čak i kada je presuda u korist osobe koja je zlostavljana na radu, i dalje veća, u smislu mentalnog zdravlja, po onog ko podnosi tužbu", podvukla je Gligorijević.

Uloga medija je ogromna. Za izveštavanje o rodno osetljivom nasilju, mediji ne samo da treba da informišu, već oni mogu da budu i značajan korektivan faktor protiv anomalija u društvu - a za to su ključni posvećenost i etičnost, kako novinara, tako i samih redakcija.

"Gledajte da se uvek držite onih medija i urednika koji će vam dati priliku da isterate neku pravdu, ispravite nepravdu prema nekome. Jer jednom kada osetite ukus koji ima to kada ste glas onima čiji glas ne može da se čuje, niko neće moći da vas potkupi", poručila je Gligorijević svim mladim novinarima i novinarkama.

Jovana ujedno poziva sve novinarke da se pridruže grupi u kojoj je i sama aktivna „Novinarke protiv nasilja prema ženama“ i doprinesu poboljšanju kvaliteta izveštavanja o rodno zasnovanom nasilju nad ženama.

Pogledajte šta je sve Jovana Gligorijević kazala u ovonedeljenom podkastu.



Ostale vesti

Iz manastira Visoki Dečani upozoravaju na dezinformacije
Bratija manastira Visoki Dečani skrenula je pažnju na svom nalogu na društvenoj mreži X (bivši Tviter) na veliku količinu dezinformacija i lažnih vesti koje se šire posle napada u selu Banjska na severu Kosova.
  • 25.09.2023
Lažne vesti povod za širenje dezinformacija i međuetničke mržnje
Tokom avgusta u medijima na srpskom i albanskom jeziku objavljeno je nekoliko tekstova sa neistinitim i neprovereniom sadržajem. Ti tekstovi podstakli su širenje dezinformacija i mržnju među zajednicama, piše Radio Goraždevac.
  • 28.08.2023
Evropljani žele odlučnu akciju protiv dezinformacija
Više od polovine stanovnike Evropske unije sumnja u istinitost informacija na internetu, a devet od deset građana smatra da treba preduzeti odlučnije mere protiv širenja dezinformacija na društvenim mrežama, pokazuje studija koja je danas predstavljena.
  • 10.08.2023
Posledice lažnih vesti: Primeri iz Pakistana, Kine i Indije
Dezinformacije i lažne vesti nisu novost u svetu, ali su svakako činjenica koja postoji. Ali ono što je danas novo, za razliku od prošlosti, sa pojavom interneta, lažne vesti dobijaju legalnu platformu za brzo i efikasno širenje.
  • 08.08.2023
Kada čitaš tabloid pa pomisliš da se bliži kraj krizi, jer je Kurti navodno konačno pokleknuo
I dok u realnosti kriza na Severu Kosova još uvek traje, te Evropska unija uvodi mere Prištini zbog odbijanja da ispuni njihove zahteve za deesklaciju tenzija, prema beogradskom tabloidu „Srbija Danas“, kosovski premijer je još prošlog utorka navodno „pokleknuo“, jer „nije imao kud“.
  • 03.07.2023
Podkast sa Darkom Dimitrijevićem: Lažne vesti mogu da naprave haos
U kriznim situacijama lažne vesti su najopasnije, a mogu da utiču i na međuljudske odnose. Imamo dosta primera kako lažne vesti, tendenciozne vesti, dezinformacije utiču na odnose između srpske i albanske zajednice, rekao je u najnovijem podkastu Kim radija glavni i odgovorni urednik Radio Goraždevca Darko Dimitrijević.
  • 03.07.2023