Vesti
Netačno

Podkast sa Darkom Dimitrijevićem: Lažne vesti mogu da naprave haos

U kriznim situacijama lažne vesti su najopasnije, a mogu da utiču i na međuljudske odnose. Imamo dosta primera kako lažne vesti, tendenciozne vesti, dezinformacije utiču na odnose između srpske i albanske zajednice, rekao je u najnovijem podkastu Kim radija glavni i odgovorni urednik Radio Goraždevca Darko Dimitrijević.
Podkast sa Darkom Dimitrijevićem: Lažne vesti mogu da naprave haos
Darko Dimitrijević (Foto Kim/Bojan Ćirković)

Medijska pismenost dece i čitavog društva je ključna kako bi prepoznali i postali otporni na tendenciozne i sadržaje koji imaju svrhu koja nema veze sa novinarskom etikom i poslom, smatra Dimitrijević.

Skoro dve godine novinari pet nezavisnih medija koji izveštavaju na srpskom jeziku na Kosovu, među kojima su Radio Goraždevac i naša medijska kuća, te Radio Kontakt Plus, Radio Mitrovica sever i KoSSev portal, rade na otkrivanju lažnih vesti i dezinformacija koje se pojavljuju svakodnevno.

„To se dešava na dnevnom nivou. Mislim da nije teško otkriti lažnu vest u ovo vreme“, kazao je urednik Radio Goraždevca.

Lažne vesti, prema Dimitrijevićevom mišljenju, najlakše se otkrivaju prema tendencioznim naslovima.

„Imali smo priliku da vidimo kako prodaja jednog soka sa Kosova može da se pretvori u naslov kako nam Albanci truju decu, iako taj sok piju i srpska i albanska deca, ali se isti taj proizvod prodaje i u čitavom regionu Zapadnog Balkana. Na kraju, ne vidim kako truju samo našu decu. Kada su u pitanju lažne vesti i naslovi, po mom mišljenju je mnogo teže običnom čoveku da to otkrije i mislim da smo za ove dve godine uradili dobar posao otkrivajući lažne vesti poput ove koju sam naveo, ali i mnogih drugih“, rekao je on.

Sa dvogodišnjim praktičnim iskustvom iza sebe, Dimitrijević je naveo da lažne vesti i njihova distribucija najčešće kreću iz jednog centra.

„To su, zapravo, politički ili ekonomski centri moći. Kada su u pitanju politički, iza njih stoje određeni portali koji to objavljuju, a onda se to širi i na drugim medijima. Nažalost, bilo je i medija koji imaju ogromnu gledanost, a koji su u studio pozivali analitičare i novinare, kolege koji rade za te portale, pa su tako najvljivali senzacionalne stvari koje uopšte nisu bile istinite. Tabloidi ili mediji koji su bliski vlastima šire ili lažnu vest ili je to, u suštini, vest koja je tendenciozna, koja ima svrhu da tu stranu predstavi kao pobednika, a drugu kao gubitnika u nekom procesu ili da se određeni problem spinuje na neku drugu stranu“, naveo je on.

Dimitrijević je uslove rada srpskih novinara na Kosovu ocenio jako lošim.

„Srpski novinari i mediji zavise od javnih konkursa i poziva koje raspisuju međunarodne i domaće organizacije, pa nije lako preživeti u takvom okruženju. Ne postoje komercijalni prihodi nezavisnih medija na srpskom jeziku i mi se svaku godinu borimo da preživimo još jednu više. Postoji grupa medija koja je direktno finansirana iz Beograda i tu postoji doza relaksacije jer ne moraju da brinu kako će za sledeću godinu ali, s druge strane, tu postoji veći politički pritisak na sadržaje koje objavljuju i to je razlika između nas“, rekao je Dimitrijević.

Napade na novinare, tokom krize na severu Kosova on vidi kao pokazatelj stanja društva u kome novinari rade, bez obzira iz koje zajednice i medijske kuće oni dolaze.

„Svako ima pravo da slobodo radi, misli i izražava ono što treba da bude u opisu posla jednog novinara“, zaključio je Dimitrijević.

Pogledajte u priloženom videu da li lažne vesti žive isključivo na društvenim mrežama, šta je cilj njihovog emitovanja, šta Darko Dimitrijević kaže o izveštavanju pojedinih kosovskih medija o učesnicima protesta na severu Kosova...

 



Ostale vesti

Iz manastira Visoki Dečani upozoravaju na dezinformacije
Bratija manastira Visoki Dečani skrenula je pažnju na svom nalogu na društvenoj mreži X (bivši Tviter) na veliku količinu dezinformacija i lažnih vesti koje se šire posle napada u selu Banjska na severu Kosova.
  • 25.09.2023
Lažne vesti povod za širenje dezinformacija i međuetničke mržnje
Tokom avgusta u medijima na srpskom i albanskom jeziku objavljeno je nekoliko tekstova sa neistinitim i neprovereniom sadržajem. Ti tekstovi podstakli su širenje dezinformacija i mržnju među zajednicama, piše Radio Goraždevac.
  • 28.08.2023
Evropljani žele odlučnu akciju protiv dezinformacija
Više od polovine stanovnike Evropske unije sumnja u istinitost informacija na internetu, a devet od deset građana smatra da treba preduzeti odlučnije mere protiv širenja dezinformacija na društvenim mrežama, pokazuje studija koja je danas predstavljena.
  • 10.08.2023
Posledice lažnih vesti: Primeri iz Pakistana, Kine i Indije
Dezinformacije i lažne vesti nisu novost u svetu, ali su svakako činjenica koja postoji. Ali ono što je danas novo, za razliku od prošlosti, sa pojavom interneta, lažne vesti dobijaju legalnu platformu za brzo i efikasno širenje.
  • 08.08.2023
Kada čitaš tabloid pa pomisliš da se bliži kraj krizi, jer je Kurti navodno konačno pokleknuo
I dok u realnosti kriza na Severu Kosova još uvek traje, te Evropska unija uvodi mere Prištini zbog odbijanja da ispuni njihove zahteve za deesklaciju tenzija, prema beogradskom tabloidu „Srbija Danas“, kosovski premijer je još prošlog utorka navodno „pokleknuo“, jer „nije imao kud“.
  • 03.07.2023
Mladi dobijaju po 60.000 dinara od države

Portali „Informer“ i „Blic“ objavili su na svojim portalima vesti naslovljene „Mladi dobijaju po 60.000 dinara! Do ovog datuma morate da se prijavite, ovo su uslovi“ i Mladi dobijaju po 60.000 dinara od države: Ovo je datum prijave, a evo koji su uslovi .

  • 03.07.2023