Profesorka srpskog jezika i književnosti u Srednjoj građevinsko-saobraćajnoj školi u Gračanici Radmila Miljković smatra da se čitalačke navike formiraju počev od petog razreda osnovne škole kada je lektira obimnije zastupljena u školskom programu.
"Kada đaci dođu u srednju školu, oni koji ponesu razvijenu naviku čitanja iz osnovne škole, oni je i dalje neguju. Ima đaka koji ranije nisu čitali. Obično čitaju samo ono što moraju i to su odlomci romana i pripovedaka. Kad su u pitanju cela književna dela, tu ne mogu da se pohvalim", kazala je ona.
"Savremeno doba, mobilni telefoni i računari, društvene mreže", dodala je ona, "sve je to dovelo do toga da se čitanje kod mladih smanji i zaustavi".
"Kada je u pitanju školska lektira, tu imamo jedan široki opseg domaće i strane literature, samo kada bi đaci bili malo aktivniji. Državna matura je dobar projekat koji bi naveo učenike da temeljnije obrađuju književna dela. Bez položene državne mature neće moći da dobiju diplomu o završenom srednjem obrazovanju, a test iz srpskog jezika i književnosti učenik će moći da položi samo ako prepozna književna dela i njihove autore" rekla je Miljkovićeva.
Pored toga što predaje u srednjoj školi, Radmila Miljković piše i poeziju koju objavljuje u časopisu "Stremljenja", a u pripremi je i njena zbirka poezije. U svojim pesmama najčešće želi da da pozitivnu notu svemu što je loše.
Da su učenici sve manje posvećeniji čitanju lepe književnosti smatra i njena koleginica Marina Ćirković, profesorka srpskog jezika i knjževnosti u lokalnoj Srednjoj medicinskoj školi.
"Kada dođe na red obrada školske lektire, učenici se snalaze na alternativne načine, preko interpretacija sa interneta, uglavnom. Ima učenika koji čitaju, ali su u manjini. Moje kolege i ja se trudimo da ih podstaknemo da budu aktivniji, mada nisu preterano zainteresovani. Na internetu imaju sve dostupno uz jedan klik", ocenila je ona.
Direktorka Narodne biblioteke "Gračanica" Brankica Kostić je navela da ta ustanova raspolaže odličnim fondom koji može da zadovolji čitalačke ukuse svih korisnika.
"Sada radimo u mnogo boljim uslovima, treba imati u vidu da se način rada modernizovao i u smislu tehnike, kao i u smislu bibliotekarsko-informacionog poslovanja, tako da korisnici preko Kobisa (Cobiss.net) mogu da se informišu koliko knjiga imamo, da li je literatura koja ih zanima slobodna i u našem posedu", kazala je ona.
Kostićeva je istakla da radnici biblioteka na sve načine pokušavaju da promovišu knjigu nasuprot elektronskom čitanju sadržaja, jer se on ne može porediti sa osećajem papira u rukama, mirisa štampe, plesom reči.
"Za broj članova biblioteke ne mogu da kažem da sam zadovoljna, ali ne mogu ni da kažem da sam nezadovoljna. Znamo da je u toku četvrta industrijska revolucija, želim da verujem da knjiga i biblioteka neće biti njen plen. Radimo promotivne programe za omladince, mlađu čitalačku publiku, a u planu je projekat sa udruženjem penzionera", naglasila je ona.
Čitalačke navike žitelja centralnog Kosova su različite. Neki moraju, a nekima knjiga život znači.
"U zavisnosti od toga koliko imam slobodnog vremena, toliko knjiga pročitam. U proseku, pročitam najmanje desetak knjiga godišnje. Član sam Narodne biblioteke u Gračanici, a najviše volim da čitam lektire i astronomiju. Čitanje je važno da bi se čovek edukovao", kazao je Zoran Ilić.
"Pročitam pet knjiga godišnje i član sam Narodne biblioteke. Najviše volim da čitam bajke", rekao je đak Osnovne škole "Kralj Milutin" u Gračanici Armedin Salijević.
"Obično ne čitam knjige, nego stripove. Lektire samo u sklopu škole" , naveo je Luka Perenčević.
Narodna biblioteka "Gračanica" sa ograncima u Lapljem selu, Čaglavici i Donjoj Brnjici raspolaže fondom od 28.540 knjiga. Tokom 2021. godine ukupno je izdato 3.069 knjiga.